Matica bošnjačka je povodom obilježavanja međunarodnog Dana maternjeg jezika, u biblioteci Fakulteta za islamske studije organizirala promociju knjige “Fenomen Intelektualca u književnostima južnoslavenske interliterarne zajednice” autora prof. dr. Kemala Džemića.
Na promociji su govorili: prof dr. Amela Lukač-Zoranić, prof. dr. Jahja Fehratović i prof. dr. Ahmed Bihorac, a prisutnima se obratio i autor knjige.
Prof. dr. Amela Lukač-Zoranić je obraćajući se prisutnima, istakla da intelektualac živi za ideju, a ne od ideje.
„Posebno je zadovoljstvo biti večeras ovdje sa vama u povodu Međunarodnog dana maternjeg jezika jer tragajući za sobom, definitivno ćemo prvo naći svoj jezik koji nam govori ko smo i šta smo. Pojam intelektualac označava sposobnost ili moć da se saznaju najviši principi, na osnovu moći rasuđivanja, umovanja o našoj društvenosti i ljudskosti. Definisanje intelektualca ukazuje da je intelektualac onaj koji se ne ograničava na poznavanju stvari, on budi uspavana čula i otkriva novi svijet, ne želeći da robuje navikama i uljuljkanosti. Intelektualac živi za ideju, a ne od ideje. Intelektualac propituje vrijednosti istine, jednakosti, slobode, pravde, intelektualac se bori protiv dogmatskog shvatanja svijeta, otvara nove puteve i nove poglede i doživljaje svijeta. Autor u ovoj obimnoj studiji nastojao je predstaviti teoretski pristup književnom djelu, te književni lik intelektualca kroz historiju, od Gilgameša pa nadalje. U ključnom dijelu studije, autor posebnu pažnju posvjećuje fenomenu intelektualca u južnoslavenskim književnostima, kroz djela Ive Andrića, Meše Selimovića, Muhameda Abdagića, Dobrice Ćosića i Miroslava Krleže.“
Predsjednik Matice Bošnjačke prof. dr. Jahja Fehratovic, čestitao je Međunarodni dan maternjeg jezika, naglašavajući da najbolje kroz pisanu riječ možemo dokazati veličinu našeg maternjeg, bosanskog jezika.
„Mi kao Bošnjaci evo večeras to činimo na najljepši mogući način, tako što krozz pisanu riječ govorimo o svom maternjem jeziku, na svom maternjem jeziku, o svom autoru, o onome koji je na bosanskom jeziku pisao o djelima drugih autora koji su pisali na nekim drugim jezicima ali i na bosanskom jeziku, u tome i jeste veličina večerašnje promocije. Matica bošnjačka je imala veliko zadovoljstvo i čast da stane iza ovoga djela, da bude izdavač ove knjige i da u svojoj biblioteci ima jedno ovakvo književno ostvarenje, široko otvoreno, rašireno prema svima i sa otvorima za sva neka nova istraživanja koja će doprinijeti boljem shvaćanju i razumijevanju jugoslavenskog prostora kao prostora susreta kultura, civilizacija, kao prostora prožimanja književnosti, kao prostora prožimanja naroda i kao prostora gdje svi narodi bez obzira na to kome pripadaju njihovi književnici, teže jednom idealu a taj ideal jeste sloboda, taj ideal jeste uzvišena misao i taj ideal jeste nešto što se zove prostranstvo književnog, umjetničkog, estetičkog iskaza.“
Prof. dr. Ahmed Bihorac istakao je da je autor obuhvatio jednu grupu pisaca koji su ostavili neizbrisiv trag u književnosti 20. vijeka.
„U monografiji je autor vrlo vješto ukomponovao sve one nastavne jedinice, sve ono što je tumačio sa svojim gimnazijalcima ali i sa studentima književnosti, budućim profesorima bosanskog jezika i književnosti, dajući im uputstva kako da izvrše recenziju književnih djela, na koji način da izvrše analizu likova u tim nabrojanim djelima, naročito bacajući akcenat na lik intelektualca. Kolega Džemić je uspio da izabere, da napravi jednu selekciju od nekoliko reprezentativnih autora i dao je svojevrsno mjesto svakom od tih autora. Knjiga “Fenomen Intelektualca u književnostima južnoslavenske interliterarne zajednice” predstavlja jedan značajan prilog modernoj nauci u književnosti. Ja očekujem da će ova knjiga naći svoje mjesto i u nastavnim programima za studente bosanskog jezika i književnosti jer zaista baca jedan akcenat, ne samo na savremenu književnost 20. vijeka već naročito na bošnjačke autore.“
Prisutnima se na kraju obratio i sam autor knjige, zahvaljujući se prisutnima. On je tom prilikom naglasio da jedino sa čim se intelektualac ne miri, jeste sa tim da mu neko uskrati da slobodno misli, slobodno radi i djeluje.
„Mnogim intelektualcima koji su pomenuti u ovoj knjizi je presuđeno bez suđenja, bez procesa suđenja, on se neda zaplašiti, ne da se potkupiti, možete ga ubijediti snagom argumenta, on voli čovjeka, on ima esencijalnu ulogu i značaj u jednom društvu. Zato uvaženi intelektualci Sandžaka, promišljajmo i sudimo a ne presuđujmo drugima.“
