Poznati, priznati i lajkovani – svi žele biti dio tog kluba na internetu, gdje je lako i jeftino povećati svoju popularnost. Samir Tandir, kojeg mediji nazivaju predsjednikom Bošnjačko-vijetnamskog saveza, bio je pionir u iznenadnom skoku “lajkova” na svojoj objavi o formiranju novog odborničkog kluba Bošnjačko-srpski savez u Prijepolju. Ironično, čini se da je među onima koji su “lajkovali” bilo i 1.000 Vijetnamaca, što je izazvalo šale među Prijepoljcima i Sandžaklijama o tome ko je zapravo stvarni član ovog saveza.
U proteklim danima njegovu praksu slijedi i Ferid Bulić, bivši funkcioner Stranke pravde i pomirenja. Postao je predmet pažnje aktivista na društvenim mrežama nakon što je njegov Instagram profil zabilježio nagli porast pratilaca – sa 1.000 pratilaca na više od 20.000 pratilaca iz Azije u par minuta kratkom vremenskom periodu.
Mnogi širom svijeta već dugo prepoznaju da je broj lajkova i odličan biznis, posebno kada su u pitanju stranice kompanija, popularnih brendova i javnih ličnosti. Zbog toga su se razvile “klik farme”, koje generišu lajkove kroz različite metode, uključujući korištenje softvera, malih nagrada korisnicima ili čak angažovanje ljudi da “lajkuju” objave i stranice za platu.
Ipak, ovakva praksa nije bez opasnosti. Manipulacije na društvenim mrežama mogu potkopati legitimne glasove, stvoriti lažni dojam i iskriviti percepciju javnosti. U svjetlu ovih događaja, važno je osvijestiti se o stvarnim vrijednostima i biti oprezan prema onima koji obećavaju instant popularnost na društvenim mrežama.
Kada političari pribjegavaju kupovini lažnih lajkova ili pratilaca, to ukazuje na njihovu želju za stvaranjem iluzije popularnosti i širokog prihvaćanja među građanima, koju nemaju. Kada se otkriju takve manipulacije, to može ozbiljno narušiti njihovu kredibilnost i povjerenje i povećati nesigurnost njihovog okruženja.
