Kako su nam reke postale kante za smeće

1
1135

Nedavne poplave u Novom Pazaru izbacile su na površinu jedan od većih problema ovog grada, bacanje smeća i otpada tamo gde mu mesto nije.

Slike poplaljenog priobalja reka Raške, Jošanice i Trnavice i smeće koje pluta, ali i smeća koje je ostalo nakon što se voda povukla u korita, izazvale su brojne negativne komentare na društvenim mrežama.

Ekipa portala Free media razgovarala je sa građinama, nevladinim aktivistima i čelnicima komunalnih preduzeća o tome kako rešiti ovaj problem.

Šta kažu građani?

Prema rečima građana jedini način da se ovaj problem suzbije su adekvatne kazne za nesavesne meštane koji zagađaju životnu okolinu.

Muamera Baštanin

“Velika je neupućenost i nasavesnost. Bacati smeće na nepropisnom mestu je kao da neko drugi to radi vama u dvorište, a to da se desi, verovatno bi osvestilo one koji to rade. Zagađuju se reke, bez kojih nema života, a voda izbaci ono što joj nije potrebno. Nadam se da će komunalna inspekcija konačno stati na kraj svemu ovome što se radi i greši, jer baciti bilo šta u reku, to je greh. Problem je što uvek dođe do sukoba naroda i onoga ko ih kažnjava, pa se pokreću veze i poznanstva, tako da bi najbolje bilo postaviti kamere, pa da se vidi da li je neko bacio smeće ili ne. Postoje mesta za bacanje smeća, Pazar je snabdeven kontejnerima, tako da izgleda dok se narod ne osvesti, sve drugo je beznačajno, a nadam se da posle ovih tragedija i svega što smo prošli, do toga će konačno doći”, rekla je Muamera Baštanin.

Bajram Puzo

“Ako nekome ugine pas, mačka, svinja, bilo koja životinja, oni je donesu i bace i reku. Svađao sam se sa tim ljudima, ali pretili su mi batinama i nisam nastavljao više. Smeće u rekama je u velikom delu doprinelo poplavama, jer se usadilo na vrbe, voda se odbija i to je razlog zašto su dva čoveka izgubila život. Treba da se ukorite reke. A da bi nadležni reagovali, treba videti ko je ‘doušnik’ koji klanicama javlja kada se prijavi krv u rekama, pa na kraju ispadne da ne to nije tačno i da nema nečega takvog”, priča za naš portal Bajram Puzo.

Malića Đerlek

“Građani nisu savesni, a posledica bacanja smeća šteti istim tim ljudima, a i nama koji to ne radimo. Ima dovoljno kontejnera, Čistoća redovno odnosi smeće, a većini je lakše da samo izbaci smeće gde stigne i vodi se time: Neka nije u mojoj avliji, pa nek bude bilo gde. Veoma je teško podići svest građana da to ne treba da rade i jedino rešenje je kažnjavanje. Evo počela je sa radom komunalna milicija i nadam se da će novčano kažnjavati građane koji bacaju smeće”, istakla je Malića Đerlek.

Sait Hasanović

“Ja sam se u ovoj reci (Trnavici) nekada kupao kao dete, nije imalo kuća, a sve ove nove kuće su zauzele obalu reke. Smeće je dosta doprinelo poplavama. Bace tepih u reku, najlon, paletu, više ni ne znam šta sve. Leti od smeća i smrada ne možeš ni prozor da otvoriš. Najveća poplava je bila 1979. godine, ceo grad je bio poplavljen, a ovo je prvi put da odnese ljudske živote. Komunalna milicija je prava stvar, ali treba više članova, bar 50 i to mi građani da ih plaćamo. Kod nas samo sistem- po džepu- pomaže”, kazao je Sait Hasanović.

MehovićSmeće se odnosi jednom nedeljno

Direktor Javnog komunalnog preduzeća (JKP) “Gradska čistoća” Armin Mehović rekao je za Free media da se odnošenje smeća po naseljima obavlja jednom nedeljno, prema uspostavljenom rasporedu, a tamo gde su javni kontejneri u centru grada svakodnevno.

Kaže da je svestan da je po pitanju bacanja smeća u korita reka stanje katastrofalno, te da zato često apeluju na građane da to ne čine.

“U naseljima koja su obično budu pogođena poplavama, poput Ćerimidžinice, obavljamo kućno odnošenje smeća, pa je prema gradskoj odluci svako domaćinstvo dužno da ima svoju posudu, kantu ili kontejner. Smeće se odnosi jednom nedeljno, jer imamo manjak kamiona za odnošenje smeća, a da bi to unapredili, odnosno odnosili smeće dva puta nedeljno potrebno nam je više mehanizacije”, rekao je Mehović.

Armin Mehović

On dodaje da je zbog ekonomske krize, pandemije korona virusa i rata u Ukrajini, cena ovih kamiona poskupela, kao i sama amortizacija mašina, tako da je trenutno nemoguće povećati vozne kapacitete.

Hoćanin: Odgovornost nadležnih, pa tek onda građana

U Građanskoj inicijativi “Za zdrav Novi Pazar” smatraju da meštani perifernih i prigradskih naselja nemaju adekvatne uslove za odlaganje smeća.

Aktivistkinja ove organizacije Nerma Zekić Hoćanin smatra da pre svega postoji odgovornost nadležnih institucija, pa tek onda građana, jer nadležni moraju kontrolisati i sprovoditi zakon.

“U stalnoj smo komunikaciji sa građanima koji nam kažu da je jedan od glavnih uzroka ovolikog smeća u rekama taj da meštani udaljenih naselja nemaju adekvatne usluge njegovog odnošenja. Kamioni ‘Gradske čistoće’ u tim naseljima ne odnose redovno ili upšte ne odnose odloženo smeće, a to je posebno izraženo u naselju Jerka. Osim toga, nema dovoljno mesta i posuda za odlaganje smeća u naseljima, što znači da treba postaviti mnogo više kontenjera i da se oni redovno prazne”, rekla je Hoćanin.

Nerma Zekić Hoćanin

Kao jedno od rešenja je vidi u postavljanju mreža za hvatanje smeća na nekoliko lokacija, kako bi se adekvatno čistila reka.

Ona smatra da usluga JKP “Gradska čistoća“ mora biti na mnogo većem nivou, ali da službe zadužene za monitoring i kažnjavanje neadekvatnog odlaganja otpada, moraju mnogo više i bolje da obavljaju svoj posao.

“Zaprepastili smo se da je u proteklim godinama inspekcija reagovala samo nekoliko puta. Posebno bih naglasila zagađenje naših reka industrijskim otpadom, ali i organiskim. Svakodnevno smo svedoci da su nam reke obojene različitim bojama, a posebno boli kada ih vidimo da su krvave. Po tom pitanju inspekcija skoro da ništa ne radi godinama, a lako se može utvrditi ko zagađuje”, istakla je Hoćanin.

Kaže da bi grad trebao da uvede stroge kaznene mere za nepravilno odlaganje otpada, jer se je to pokazalo uspešnim u raznim zemljama širom sveta.

Reka Trnavica posle poplave

“Takođe, uvideli smo da je jedan od glavnih problema što ne postoji zaštita podataka prilikom prijavljivanja ljudi. Mnogi ne žele da rizikuju da će neko otkriti da su oni prijavili i da im život bude ugrožen zbog toga“, rekla je Hoćanin.

Ona je istakla da bi ishod čestih poplava u ovom gradu bio mnogo drugačiji da su nadležne služne kontrolisale divlju gradnju i bacanje smeća, te da su adekvatno kažnjavali sve to.

“Rečeno je da su građani odgovorni, jer su svoje kuće izgradili na vodoprivrednom zemljištu. Postavlja se pitanje ko im je za to dao dozvolu? Verovatno za to nije kriva samo sadašnja vlast, jer se mnogo toga izgradilo i za vreme prošle vlasti. Ovo dovodi do zaključka da nam sistem nije dobar. Osim toga, bili smo obavešteni da će biti poplave, trebalo je sve pripremiti na vreme, jer sve što se uradilo nakon toga nije ništa pomoglo”, rekla je Hoćanin.

Izvor: Free Media

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. Secam se kad sam se pre tri nedelje setao duz ovog keja (posto je to ostao jedini kej gde mozes da setas a da se ne spotaknes i padnes)i uz celu duzinu nema niti jedne jedine kante za smece! Kamoli pored kante osvetljenje , znak/molba da se ne baca u Reku pa odmaraliste(klupa) posto dnevno tu prodje dosta sveta . Pa koliko god da je budjet grada za tako nesto mora da se ima u gradu gde sad ima preko 120.000 ljudi. Tuzno je da grad od toliko ljudi nema bar jednu brigadu koje ce svaki dan da cini grad lepsim. Pa sta radi ta komunalna , pa zar oni misle da se njihov posao svodi samo na odvoz smeca od kuca? Tuzno i zalosno kako je sve posle toliko godina i dalje ne organizovano i dalje sve isto uz minimalano pobosalje svesti i stanja i meni je jako zao zbog toga.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.