Naši Bošnjaci širom dijaspore prepoznatljivi su po tome što su gotovo svi uspijeli da naprave ozbiljne biznise i da se afirmišu u svojim branšama. Šta je ključ uspjeha?
“Da, Bošnjaci su poznati kao pošten i radan narod, što su odmah Njemci prepoznali i dozvolili nam da se maksimalno afirmišemo i uključimo u njihovo društvo. Danas imamo ogman broj Bošnjaka, kako preduzetnika tako i na vrlo važnim rukovodećim mjestima u brojnim njemačkim firmama”, kazao je Zukorlić.
Razgovarali smo sa brojnim Bošnjacima iz Sandžaka koji su svoju budućnost našli u zemljama dijaspore. Ali ono što uvijek biva kamen spoticanja jeste žudnja za Sandžakom i svojim rodnim krajem.
“Bošnjaci su gotovo 100% vezani za svoj toprak, svoj Sandžak i svoju Bosnu. Dakako bi tijesnija saradnja trebala postojati između sandžačkih vlasti i sandžačke dijaspore da se promijeni kompletan način razmišljanja prema sandžačkom čovjeku koji više nije samo sredstvo za nečije političko potkusurijevanje, već nezaobilazni faktor u odlučivanju i vlasti na cijeloj teritoriji gdje Bošnjaci borave i djeluju. Bošnjaci žele pomoći svom Sandžaku, ali im vlast mora obezbjediti minimum uslova za to, pravnu sigurnost i sigurnost njihovih investicija, kao i efikasnu pravnu i administration podršku”, istakao je on.
Koliko su zapravo zemlje inostranstva dale šanse našim ljudima i kakav je bio put do uspjeha svih ovih godina?
“Na zapadu svi imamo podjednake šanse i svi smo pravno podjednako tretirani. Nema nepotizma i političke pristrasnosti. Rad, red, radna disciplina i kvalitet su na prvom mjestu”, poručuje naš sagovornik.
Primjetno je da su naši ljudi na zaista dobrom nivou organizirani ma gdje se nalazili i to naročito kroz džemate, te razne kulturne i sportske zajednice. Čini se da niti jednog trenutka nije zaboravljena nit i povezanost sa vjerom i nacijom.
“Apsolutno Islamska zajednica, odnosno džematu su naši najvrijedniji oblici organizovanja. Onda su tu Zajednica sandžačke dijaspore, Bošnjačka kulturna zajednica koje su izrasle iz Islamske zajednice, odnosno Mešihata IZ-e u Srbiji koji je preko 20 godina uspješno vodio akademik Zukorlić, a danas to uspješno rade njegovi učenici, ulema koje se obrazovala u svim ovim istitucijama i ustanovama”, kaže Ismet Zukorlić.
Šta bi bila vaša poruka onima koji se odluče svoju budućnost graditi u dijaspori, a posebno onima koji ostaju u rodnom Sandžaku i Bosni?
“Moja poruka svim Bošnjacima u Bosni i Sandžaku je da najprije potraže nafaku u svojoj rodnoj grudi, da preko političkih faktora koji se najviše zalažu za ove vrijednosti pokušaju promijeniti stanje u Bosni i Sandžaku, preko institucija kao što su Zajednica sandžačke dijaspore i recimo Bošnjačka nacionalna fondacija naprave programe koji će biti od koristi njima i cijeloj zajednici. Svakako ćemo ih podržati i finansijki i edukativno. Bosna i Sandžak su evropska budućnost zdrave ekološke hrane i tu treba tražiti šansu, zatim seoski turizam, vazdušne banje i slično”, završava naš sagovornik.