Na dnevnom redu današnje sjednice Skupština Srbije, nalazi se i Prijedlog zakona o Memorijalnom centru “Staro sajmište”. Prijedlogom zakona predviđa se osnivanje istoimenog centra s ciljem njegovanja sjećanja na žrtve nacističkog koncentracionog logora na nekadašnjem Beogradskom sajmištu, Jevrejskog logora Zemun i Prihvatnog logora Zemun.
Narodni poslanik Stranke pravde i pomirenja dr. Muamer Zukorlić kazao da podržava ovaj prijedlog, pri tom podsjećajući i na zločine učinjene prema Bošnjacima. Zatražio da država okrene novi list i da se drugačije ophodi prema prema zločinima u Štrpcima, Sjeverinu i Kukurovićima.
– Želim da podsjetim da za nekoliko dana, tačnije 27. februara imamo godišnjicu zločina u Štrpcima. Dakle, pripadnici bošnjačke nacionalnosti i jedan pripadnik hrvatske nacionalnosti su u vozu oteti, nestali, ubijeni a pritom nemamo epilog niti da su žrtve pronađene, niti da su osuđeni počinioci i nalogodavci ali isto tako ono što je neprihvatljivo jeste odnos državnih organa prema ovom zločinu. Radi se o državljanima ove zemlje koja tada nije zvanično bila u ratu i zato pozivam nadležne organe i njihove predstavnike da se konačno prevrne listi da se drugačije ophodimo i prema zločinu u Štrpcima i Sjeverinu i Kukurovićima i svim drugim grupnim i pojedinačnim zločinima koji su se 90-tih godina dešavali. Takvim odnosom mi ćemo pokazati da odnos prema zlu i zločinu nije pitanje da li je učinjen meni i mojima, već da je zlo i zločin nešto protiv čega se moramo boriti zajednički, principijelno, u punom kapacitetu i ne praveći nikakve razlike. Na lokalnom nivou i u Prijepolju i u Priboju mi imamo korektan odnos što se tiče državnih organa, njihovih predstavnika i srpske i bošnjačke nacionalnosti ali nivo države i dalje ćuti, i dalje imamo sramežljiv odnos. To se definitivno mora zaustaviti jer ostavljanje prostora da imamo selektivan odnos nije dobar.
Dr. Zukorlić osudio i skrnavljenje prostorija Predstavništva Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru u Beogradu grafitom „SRBIMA SRPSKO“, koji je tokom praznika u povodu Dana državnosti Republike Srbije, osvanuo na staklenom dijelu prostorija.
– Evo juče smo ovdje tokom praznika dobili prijeteće i grafite mržnje na prostorijama Univerziteta u Novom Pazaru ovdje u Beogradu. Evo baš me zanima da li će mediji u ovoj zemlji jednako tretirati ove grafite kao grafite koji se dese na račun Srba pojedinačno ili kolektivno ma gdje u zemlji ili na Balkanu. Dakle treba nam jednak odnos, principijelan odnos, zbijanje redova protiv mržnje, protiv zločina, samo tada možemo imati budućnost koja neće biti krvava kao ono u 20-tom stoljeću koja nam je mislim dosta i zato postoji Stranka pravde i pomirenja i zato insistiramo i na pravdi i na pomirenju jer vjerujemo da taj put nema alternativnu.
Dodao da je rasprava o podizanju predloženog Memorijalnog centra prilika da se suočimo sa temom odnosa prema zločinu.
– U biološkoj prirodi čovjeka je da reaguje na opasnost prema njemu, i da refleksno reaguje na svako zlo koje mu se desilo, dešava ili mu se može desiti, ali kao i u prirodi svih drugih bioloških refleksija ono samo po sebi ne predstavlja vrijednost, dakle, ako reagujete ili odbranom ili osudom ili bilo kojim drugim aktom, to je sasvim normalno i prirodno ali se to ne smatra nekom posebnom vrlinom. Zato što i životinje reaguju na isti način kada su ugrožene, zato bi bilo važno da na tom nivuo prema zlu i zločinu i svakoj opasnosti da smognemo snage da se pozabavimo temom zločina na višem a to znači prije svega na ljudskom nivou. Onaj pojedinac, ona zajednica koji uspijevaju da se prema zlu i zločinu etički, drugačije, kvalitetnije, fenomenološki univezalno, i principijelno a to znači da smo uvijek opredijeljeni protiv zla i zločina i u pogledu prevencije ali i u pogledu osude, kao i u pogledu priznavanja i davanja pijateta svim žrtvama svakoga zločina, to je zapravo ono što zaslužuje cijelu pažnju, i ono na čemu se može graditi drugačija budućnost i ono što predstavlja zdravu ljudsku vertikalu.
Dr. Zukorlić zaključio da ako hoćemo da nam ljudskost bude ono što ostavljamo našoj djeci i pokoljenjima u nasljeđe onda ovaj pravac i ova orijentacija nemaju alternativnu.
Izvor: SANA
