Dr. Zukorlić: Dosta je bilo podjela, moramo napraviti front, obrazovanje nam je u krizi

0

Koliko su diplome sa srbijanskih državnih i privatnih univerziteta cijenjene u svijetu, zašto se svake godine poteže pitanje akreditacija, zbog čega nam djeca sve manje znaju a njihovo školovanje nas sve više košta neke su od tema u emisiji “Jutro” na Prvoj teleiviziji koje je komentarisao dr. Muamer Zukorlić predsjednik Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo Republike Srbije.

Dr. Zukorlić istkao da je važnije od toga šta će svijet reći o našim diplomama jeste da se  pozabavimo pitanjem stvarnog kvaliteta obrazovanja i temom koliko diplome održavaju znanje. Pozvao i na prekid podjela među univerzitetima i formiranje fronta kako bi se što prije izašlo iz krize u obrazovanju a posebno na nivou visokog obrazovanja.

– Nije dobro da se bilo ko stigmatizira a pogotovo da se pravi jedna vještačka podjela na privatne i državne univerzitete. Ta podjela ne postoji. Prvo ne postoji zakonski a drugo to je isti kadrovski potencijal. Jedna te ista intelektualna elita ovdje servisira i državne i privatne univerzitete. I drugo znate da razne afere nisu zaobišle ni državne univerzitete. Pozivam na zajednički front, gdje ćemo skloniti primitivističke razlike vi ste privatni, mi smo veliki, vi  ste mali itd. Mi smo jedna akademska zajednica koja zajedno sa državom mora zaštiti akademski prostor od političkih obračuna i relacija.

Podsjetio da je u Skupštini Srbije u više navrata govorio o značaju strateškog pristupa obrazovanju i to na nivou cijele države.

– Uputio sam poziv da prestanemo da obrazovanje gledamo kao teret. Ova država sa sve nacijom, sa sve narodom, nema ni naftu, ni mogućnosti bude svjetska sila ni oružana ni ekonomska. Jedini resurs ove zemlje jesu mladi mozgovi. Ne postoji nijedan drugi potencijal sa kojima mi možemo biti regionalno i međunarodno konkurentni. Svako društvo koje nije podiglo obrazovanje na nivo strateške važnosti ispred privrede i drugih tema nema nikakvu šansu u budućnosti. Obrazovanje treba shvatiti ne kao parazitski teret već kao našu jedinu šansu i glavnu lokomotivu.

Dodao i da akademska zajednica što prije mora da uredi način valorizacije.

– Jednom društvu nema prosperiteta ukoliko ne postavi pravične zakonitosti vrednovanja, gdje ćete omogućiti da dijete koje dolazi iz sirotinjske kudure širom Srbije i ima genijalne potencijale, zato što je super talentovano dobije šansu da raširi svoja krila.

Ističe i da se ne može od privatnih univerziteta tražiti da postanu vrhunski kvaliteti a da im se uskrati čak i ono što je Ustavom određeno.

– Znači, vi ste u zakonu kazali da su jednaki a u stvari nisu jednaki. Vi imate na tržištu visokog obrazovanja neravnopravnost državnih i privatnih univerziteta gdje djeca koja studiraju na državnim mogu biti budžetski stipendirana a djeca koja studiraju na privatnom ne mogu biti a njihovi roditelji jednako plaćaju poreze. Odjednom imate diskriminaciju, siguran sam da ako se neko odvaži da pokrene Ustavnu žalbu da ovaj zakon može da padne zbog toga, jer vi morate obezbjediti jednake uslove, prvo građanima koji su jednako ravnopravni bez obzira gdje studiraju.

Dr. Zukorlić ukazao kako se na Zapadu vrednuju privatne inicijative.

– U Švedskoj ako otvorite školu vama se država zahvali, što ste određeni broj djece skinuli sa grbače te države. Oni vam daju sredstva a ovdje svi skoče da vas zadave. I zato nudim ovo partnerstvo, i mi moramo ujediniti ove snage bilo kroz KONUS, bilo kroz neku drugu formu, na svim relacijama uspostaviti ovaj front i suočiti se sa anomalijama određenih grupica, oligarhija koje vladaju visokim obrazovanjem i koje ne dopuštaju da mi probleme rješavamo principijelno, nego kako se kome ćefne a to vuče korupciju i nepotizam.

Izvor: SANA


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.