Narodna poslanica Stranke pravde i pomirenja prof. dr. Misala Pramenković obraćajući se u Narodnoj skupštini Republike Srbije, osvrnula se na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine.
Ona je tom prilikom istaka da su predmet zaštite intelektualne svojine duhovna nematerijalna tvorevina koja je kreacija čovjeka.
„Tu spadaju književna, likovna djela, muzička djela, različiti softverski programi i tako dalje. Intelektualna svojina se zapravo od materijalne svojine razlikuje po tome što se radi o zaštiti apstrasktnog koncepta, odnosno proizvoda ljudske kreativnosti. U tom smislu intelektualna svojina ima svoju vrijednost, svoj značaj i ona je nešto što se posjeduje kao i materijalna svojina. Zakonska regulativa koja je štiti je izuzetno važna budući da imamo tendenciju stalnog porasta ove vrste, možemo slobodno reći kreacije ljudske ili kreativnosti, koja je ujedno profitabilna a sa druge strane zaista i korisna. Konkretno što se tiče samih izmjena kod ovog zakona, primjećujemo da se, kako čusmo, sa Republičke poreske inspekcije nadležnost prebacuje na tržišnu inspekciju, odnosno na ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i na taj način se dodatno treba intenzitet zaštite ove vrste svojine svakako i nastaviti. Dodatno su u sam program intelektualne svojine uvršteni ovim zakonskim rješenjem kompjuterski programi, odnosno softverski programi koji su danas i te kako prisutni u pogledu grane IT sektora koja zauzima sve više maha i dodatno je potrebno spriječiti koliko je moguće pitanje sive ekonomije, odnosno tržišta koje posluje po nelegalnim principima. Kada govorimo o samim idejama, patentiranju, potpisivanju i autorstvu, zanimljivo je pomenuti činjenicu da se ideje i određena djela ili proizvodi ljudske kreativnosti ili kreacije nisu potpisivali do nekog modernijeg doba, ranije se ideje nisu potpisivale jer se smatralo da niko neće ukrasti ideju. Danas vidimo da tržište je nemilosrdno pa je i na tom polju potrebno regulisati određene principe.“
Naglasila da je pitanje zajma od banke za razvoj savjeta Evrope u pogledu razvoja univerzitetske infrastrukture izuzetno važno, te da je ulaganje i investiranje u obrazovanje nešto što je veoma značajno i čemu treba težiti.
„Vidimo da je u planu da se sedam fakulteta na nivou grada Beograda, odnosno fakulteta koji su u sklopu univerziteta u Beogradu ili u potpunosti adaptira u nekim segmentima ili da se zgrade rade iznova, to će nesumnjivo utjecati na kvalitet rada i poboljšanja uvjeta samog studiranja i rada samih studenata. Ono što bi bila naša sugestija jeste da se ovaj princip razvoja univerzitetske infrastrukture prenese i na druge univerzitetske gradove u Republici Srbiji, poput Niša, Kragujevca, Novog Pazara, Novog Sada i tako dalje. U tom smjeru treba djelovati jer investicija u samo obrazovanje je nešto što dugoročno donosi rezultate i što jeste jedan od strateških ciljeva.“
Komentarisala i pitanje podrške od strane države samoj infrastrukturi, odnosno privredi u pogledu saniranja posljedica pandemije izazvane virusom kovid19.
„Ukoliko je moguće sam dijapazon, odnosno spektar onih koji su obuhvaćeni određenim vrstama pomoći proširiti, ovoga puta to su ugostitelji, hotelijeri na gradskom području, druge vrste privrednika, auto prevoznici i tako dalje. Više puta smo sa pozicije našeg poslaničkog kluba i naše stranke pravde i pomirenja ukazivali na to da se treba razmisliti i o različitim vrstama subvencija i pomoći poljoprivrednim proizvođačima, proizvođačima drugih privrednih djelatnosti koje možda u određenim momentima su bile ugrožene i osjećale posljedice aktuelne pandemije.“
izvor: SANA
