Na poziv Generalnog sekretarijata OSCE-a, na prijedlog Kancelarije ove važne medjunarodne organizacije koja se bavi saradnjom zemalja članica po pitanju bezbjednosti, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost Skupštine grada Novog Pazara, prof.dr. Admir Muratović učestvuje na dvodnevnoj konferenciji na temu: Pitanje povratnika sa stranih ratišta – Izazovi za zemlje članice OSCE-a, koja se 10 i 11. maja 2018. godine održava u glavnom gradu Italije, Rimu.
Italija koja ove godine predsjedava OSCE-om, ugostila je stručnjake na ovu temu iz zemalja EU, SAD, Kanade, Ruske federacije, Turske, Južne Koreje, Kine, Egipta, Maroka, Alžira, itd.
Prvog dana konferencije skupu su se obratili uvodničari medju kojima su bili: gospodin Vinicio Mati, koordinator italijanskog predsjedavanja OSCE-om za 2018. godinu, zatim Paul Bekker direktor Kancelarije Generalnog sekretarijata OSCE-a, Oleg Syromolotov, zamjenik ministra inostranih poslova Ruske federacije, Romina Kuko, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Albanije, Oleg Kravčenko, zamjenik ministra inostranih poslova Belorusije, Federico Cafiero de Ruho, državni tužilac za borbu protiv mafije i terorizma Italije, dr. Dzihangir Kan, direktor Kancelarije UN-a za borbu protiv terorizma, Dzon Gat-Ruter, ambasador EU, Rafi Gregorian direktor za multirateralne poslove u Uredu za borbu protiv terorizma u Stejt Departmentu i bivši zamjenik Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Žulide Kajhan, zamjenica Generalnog direktora MIT-a, Turska, i mnogi drugi važni poznavaoci ove problematike.
Svi govornici su se složili da je neophodno intenzivirati saradnju posebno u dijelu razmjene informacija kako bi se izašlo na kraj sa ovim izazovom.
Zbog ogromnog broja učesnika rad se u drugom dijelu prvog dana konferencije odvijao po grupama gdje su učesnici iznosili iskustva svojih zemalja u pogledu prevencije odlaska, posebno mladih ljudi, na strana ratišta, ali i pitanjima resocijalizacije povratnika iz kriznih područja zahvaćenih ratom, kao i pitanjima vezanih za porodice boraca, posebno iz Sirije i Iraka.
Dr Admir Muratović upoznao je sudionike konferencije sa stanjem u Sandžaku kada je u pitanju ovaj veoma osjetljiv izazov.
„ Kada je u pitanju Sandžak, ako napravimo komparaciju sa ostalim dijelovima Balkana onda možemo konstatovati da je ohrabrujuće mali broj onih koji su otišli u Siriju ili Iraka kako bi se pridružili terorističkoj organizaciji ISIL. Razlog tome leži u činjenici da Islamska zajednica u Srbiji, kroz svoj obrazovni proces, od vrtića, preko medrese – srednje vjerske škole, islamskog fakulteta, Internacionalnog univerziteta uložila veliki napor u cilju promoviranja ideje mira, tolerancije i suživota, kao i u procesu integracije muslimanske populacije, prije svega mladih, u sve društvene tokove u EU. Izazovi su bili veliki, jer u uslovima veoma izražene islamofobije koja poprima dimenzije i otvorenog neprijateljstva prema islamu i muslimanima je bilo veoma zahtjevno educirati te mlade ljude i objasniti im da je Evropa njihova kuća, da su oni kao muslimani sastavni dio nje i da mržnja dolazi od manjine isključivih, a da je većina ljudi opredeljena za mir, bez obzira na vjeru i naciju – istakao je u svom obracanju Dr Muratović i nastavio: „Kroz naš obrazovni proces učimo mlade ljude da samo onaj ko nije siguran u vlastitu istinu ima problem sa drugim i drugačijim. Učimo ih da niko nije imao pravo da bira koje nacije će biti, postati svojim rodjenjem, te da nema pravo sebe smatrati boljim od drugog po toj osnovi. Učimo ih da u Časnom Kur'anu stoji da su svi ljudi stvoreni od jednog čovjeka i jedne žene, te da je različitost nacija, jezika, boja, prednost i bogatsvo svih, a ne razlog za netrpeljivost, te da je kod Boga najbolji onaj koji ga se najviše boji….Najbolji je onaj koji najviše koristi ljudima, a najgori je onaj koji im nanosi najviše štete.“
Dr Muratović je posebno istakao da je „Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru jedina, suštinski održiva, multinacionalna, multukonfesionalna visoko-obrazovna institucija u Srbiji, čiji je osnivač bivši glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, a sada narodni poslanik u Parlamentu R Srbije, Muamer Zukorlić, na kome podjednako i ravnopravno studiraju i predaju, studenti i profesori, Bošnjaci – muslimani, Srbi –pravoslavci, Madjari i Hrvati – katolici, Albanci, Romi, itd…
Govoreći o stranim borcima iz našeg regiona dr. Muratović je kazao da „čak i tih par desetina koliko je otišlo iz Sandžaka u Siriju i Irak rezultat je političkog nasilja nad Islamskom zajednicom od strane režima bivšeg premijera R Srbije, Vojislava Koštunica i bivšeg predsjednika R Srbije, Borisa Tadića i lokalnih političkih moćnika koji su pokušali razbiti Islamsku zajednicu formirajući paravjersku tvorevine tzv. „Rijaset Srbije“. Na temeljima tih podjela, kroz formu NVO nastali su odredjeni „paradžemati“ gdje se okuplja odredjeni broj mladih ljudi koji iz neprovjerenih izvora i od sumnjivih osoba uče vjeru i kasnije bivaju zloupotrebljeni od strane različitih političko-bezbjednosnih struktura i faktora.
Dr. Muratović je podvukao da „ s obzirom da se radi o veoma osjetljivoj temi koja zahtjeva temeljit i adekvatan pristup, veoma je važno u ovom procesu voditi računa da ne dolazi do različitih oblika zloupotrebe ovih neophodnih aktivnosti u cilju obračuna sa odredjenom populacijom muslimana koji su ponajviše pogodjeni ovim zlom. Tu prije svega mislim na upotrebu priceznih termina kojima se targetira odredjena grupa koja jeste sklona upotrebi nasilja kao sredstvom za nametanje svojih ideja. Kada je u pitanju islam i muslimani, jedini koji su skloni nasilnom ponašanju su pripadnici haridžijske i tekfirdžijske ideologije. Svi ostali muslimani su spremni saradjivati sa svim relevatnim faktorima u cilju sprečavanja djelovanja ovakvih i sličnih terorističkih organizacija. Termini „vahabije“ i „selefije“ nisu adekvatni termini i njima se nanosi nepravda veoma značajnom broju muslimana koji možda imaju rigidniji pogled na odredjena pitanja, ali kao što se za Mari Le Pen u Francuskoj, ili Pegida u Njemačkoj koji u svojim stavovima veoma oštro targetiraju islam i muslimane, kao i ostale manjinske zajednice u Evropi, ne može kazati da su terorističke organizacije isto tako se ni za navedene muslimanske grupacije to ne može tvrditi.
Kada su u pitanju povratnici sa stranih ratišta u Sandžaka dr. Muratović je kazao da „ u koliko postoje dokazi da su počinili zločine oni trebaju odgovarati za iste izricanjem adekvatnih kazni. Ono što je iskustvo u Srbiji i zemljama regiona jeste da bez obzira na Zakon koji sankcionira, generalno, odlazak na strana ratišta, ne tretiraju se isto oni koji odlaze u Siriju i oni koji odlaze u, npr, Ukrajinu. Dok se prvi drakonski kažnjavaju dugogodišnjim zatvorskim kaznama dotle ovi drugi prolaze sa „ukorom“, isključivo bazirajući takve odluke na temelju religijske pripadnosti osobe.“
Islamska zajednica u Srbiji je veoma aktivna na polju saradnje sa civilnim sektorom u projektima koje podržavaju, preko svojih diplomatskih predstavništava u Beogradu različite zemlje EU, i koji imaju za cilj edukaciju mladih ljudi u pravcu prepoznavanja opasnosti koje sa sobom nosi zloupotreba njihovih emocija s pram vjere u cilju njihovog iskorištavanja u svrhu podrške opasnim projektima. U tom kontekstu je od izuzetne važnosti vraćanje jedinstva Islamskoj zajednici u Srbiji jer će svi relevantni faktori koji trebaju saradjivati na polju borbe protiv ovog veoma opasnog izazova imati adresu kojoj će se obraćati, nuditi i tražiti saradnju. Tada će Islamska zajednica imati pravo ali i obavezu da preuzme odgovornost za sve što čine pripadnici islama u ime islama. Novo rukovodstvo u Srbiji pokazuje znake svjesnosti potrebe rešavanja ovog problema ali je potrebno učiniti dodatne napore kako bi se ova velika nepravda što prije ispravila na dobrobit svih njenih gradjana, Balkana ali i Evrope. Islamska zajednica u Srbiji može i hoće da bude pouzdan partner faktorima u OSCE-u, EU na polju predstavljanja muslimana u Evropi i preuzimanja odgovornosti za njihovu vjersku edukaciju kako bi ih učinila korisnim i lojalnim gradjanima zemalja u kojima žive. Pristup koji podrazumjeva pokušaj osporavanja muslimanima pravo da u Evropi mogu živjeti svoju vjeru i kulturu gotovo da sigurno ne donosi nikome koristi, dok posljedice mogu da budu veoma negativne. Muslimani žele da kroz proces dijaloga, uz puno uvažavanje čovjeka bez obzira na vjeru i naciju, preuzmu svoj dio odgovornosti kako bi EU i svijet općenito iznova bili sigurno mjesto za život – zaključio je prof.dr. Admir Muratović.
Posjeta glavnom imamu Islamskog kulturnog centra u Rimu
Prodekan za nastavu na Fakultetu za islamske studije posjetio je i razgovarao sa glavnim imamom Islamskog kulturnog centra u glavnom gradu Italije Rimu, porijeklom iz Egipta šejha Muhameda Salaha.
U prestonici Italije živi oko 30-40 hiljada muslimana koji su organizirani kroz 25 mesdžida.
Džamija pri Islamskom centru u Rimu je najveća džamija sa munarom u Evropi a cijeli kompleks prostire sa na nekoliko hiljada m2.
Najveći broj muslimana okuplja se oko Islamskog kulturnog centra u Rimu gdje je danas džumu namaz klanjalo preko 2000 džematlija porijeklom iz svih krajeva svijeta, ali onih koji su Italijani.
Dr. Muratović je upoznao domaćina sa stanjem muslimanima u Srbiji i aktivnostima Islamske zajednice, prenio selame predsjednika Mešihata IZ-e, muftije dr. Mevluda ef. Dudića i dekana Fakulteta za islamske studije, prof.dr. Envera Gicića, pozvavši šejha Salaha da posjeti Mešihat i FIS što je on sa zadovoljstvom prihvatio.