Dr. Fehratović uzeo učešće na naučnom simpoziju „Bosanski jezik u vremenu“

U Zagrebu se od 21. do 23. aprila 2017. godine održava naučnim simpozij „Bosanski jezik u vremenu“ u organizaciji Kulurnog društva Bošnjaka Hrvatske „Preporod“ i Vijeća bošnjačke nacionalne zajednice grada Zagreba, a u pokroveteljstvu člana Predsjeništva BiH Bakira Izetbegovića, predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, Ministarstva civilnih poslova BiH, te nezavisne zastupnice u Hrvatskome saboru Emine Ljekaj Prljeskaj.

Simpozij je okupio eminentne stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Crne Gore dok je iz Republike Srbije jedini predstavnik dekan Departmana filoloških nauka Internacionlanog univerziteta u Novome Pazaru i narodni poslanik dr. Jahja Fehratović.

Fehratović je podnio referat na temu Bosanski jezik u Srbiji i Crnoj Gori između ustavnog priznavanja i pokušaja institucionalnogosporavanja – odakle vjetrovi puhaju? On je u izlaganju istakao da se rad bavi istraživanjem položaja i statusa bosanskoga jezika u državama Srbiji i Crnoj Gori kroz zakonodvne sisteme, ističući da je u zakonodavnome sistemu Republike Srbije, počevši od Ustava, preko Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja te zakonima o krivičnome i parničkome postupku možda ponajbolje u regionu riješen status jezika manjinskih naroda, među kojima i bosanskoga jezika. Međutim, problem  je u opstrukciji implementacije ustavnih i zakonodavnih odredaba kroz sprovođenje srpspke jezičke strategije kroz najvažnije nacionalne institucije ovog naroda koje ne odustaju od jezičke homogenizacije, među kojima prednjače SANU i Matica Srpska, odnosno Odbora za standardizaciju srpskoga jezika, naznačavajući u tome ulogu i pojedinih nacionalno isključivi srpskih intelektualci, a sa druge strane nedovoljna svijesti predstavnika Bošnjaka u institucijama na republičkome i lokalnome nivou da ustrajvaju na implementiranju stečenih prava.

Fehrtović smatra da je ključ ovog rješenja u poštivanju ustavnih i zakonodavnih odredaba od strane svih institucija koje ne smiju bilo čije preporuke stavljati iznad najvažnijih i obavezujućih državnih akata i jačanje svijesti samih Bošnjaka o maternjem jeziku i njegovoj sveprisustnosti u službenoj upotrebi i svakodnevnom životu.

Govoreći o statusu bosanskoga jezika u Crnoj Gori, Fehratović je istakao da je on pod snažnim utjecajem crnogorske jezičke politike te da će, ukoliko Bošnjaci u Crnoj Gori, ne budu imali svijesti o njegovoj važnosti, očuvanju i unapređenju u obrazovnome sistemu i javnim instuticijama biti trajno ugrožen, obzirom da se ova država nalazi u fazi izgradnje jezičkog izraza i književnog kanona te da dosadašnji rezultati ukazuju da se isti u mnogome temelje na prisvajanju bosanskih govora i bogate bošnjačke književnosti u južnome Sandžaku.

Na simpoziju će biti izloženo preko dvadeset referata, a na koncu trećeg dana donijet će se zaključci u kojima će biti sadržani svi važni aspketi iznijeti u izlaganjima.

SANA