U periodu od 2001. do 2010. godine u Novom Pazaru izgrađena su 943 stana, od 2011. do 2021. 3200 stanova, što je skok od 340 posto, za razliku od ostalih gradova koji su bili na sto posto.
–Da nije bilo gradnje u tom vremenskom periodu, od 2013. pa dalje Grad bi možda i bankrotirao. U mojoj doktorskoj disertaciji su podaci da je 2013. i 2014. grad bio 99 posto dana u blokadi, kaže Dženis Bajramović ekonomski analitičar, UNINP.
Danas je u blokadi između 22 i 25 posto dana u godini. Trenutno je budžet Novog Pazara oko 40 miliona eura što znači da je oko 10 posto budžeta inkasirao građevinski sektor samo kroz naplatu poreza i doprinosa za izdavanje građevinskih dozvola. Međutim, frapantan podatak je da je Novi Pazar najskuplji za građevinske dozvole.
– Ne samo u Srbiji već u čitavom regionu. Jedna zgrada je 2017. platila 250 hiljada eura za građevinsku dozvolu, takozvane doprinose, interno komunalije, a ista ta zgrada u Beogradu, u Opštini Mirijevo za istu kvadraturu platila sto hiljada eura, a u Kraljevu 12 hiljada eura, naglašava Bajramović.
Građevinski sektor je u aprilu uputio peticiju Gradu Novom Pazaru da se, kako kažu nepravda ispravi. Odgovora nema.
–Ono što je meni frapantno je da pored toliko visokog koeficijenta, tolikih sredstava koje se inkasiraju za građevinske dozvole, Grad i dalje ima deficit od milion i po eura. To je strašan podatak. Mi kao Grad dižemo kredite da bismo pokrivali kapitalne troškove, ističe Haris Zogić ekonomski analitičar, UNINP.
Na pitanje, kako pojasniti takvo stanje, kaže.
–Ne znam. Imate građevinski sektor koji upućuje apel da su koeficijenti previsoki, Grad koji negativno izlazi na kraju poslovne godine s finansijskim rezultatom i onda kad preživljavate nemate prostora da inovirate, razvijate nove projekte.
Jedan od apela je unijeti promjene u raspodjelu investicija, da ne idu samo u građevinski sektor već i u druge koje imaju šanse za razvoj
