Narodna skupština Republike Srbije raspravlja o prijedlozima važnih zakona, koji bi trebalo da doprinesu daljem poboljšanju privrednog ambijenta. Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić smatra da će se ovim setom zakona poslati poruka da država ima kapacitet da drži korak sa svim izazovima u nastojanjima unapređenja kvalitetetima administracije i njene efikasnosti.
– Kako smo čuli u obrazloženju Prijedloga zakona o elektronskom fakturisanju pravi se izuzetno važan iskorak u pogledu pojednostavljenja, u pogledu olakšanja građanima, prije svega na polju poslovanja, ali i na svim drugim poljima i potrebama savremenih građana, gdje zapravo elektronsko fakturisanje predstavlja još jedan značajan iskorak u pogledu digitalizacije uređenja same države i funkcionisanje same države. Svakako da me to raduje i sa aspekta Odbora za obrazovanje koji između ostalog pokriva i polje informatičkoga društva koji veoma aktivno djeluje na ovom polju kroz svoj Odbor, o čemu sam govorio i ranije. Zapravo, ovim zakonom pokazuje se da ono što činimo zajedno sa Vladom i u ovoj Narodnoj Skupštini i kroz nadležni odbor, zapravo nije samo floskula i nije samo neko naše titularno ili naslovno opredeljenje već da mi imamo dobar korak u pravcu digitalizacije, onako kako je to najavljeno i u samome ekspozeu. Dakle, idemo u tom pravcu veoma ozbiljno, čvrstim korakom i ono što jeste sigurno na radost svih onih pogotovo mladih generacija, mladih poduzetnika, a koji su formirani i mentalno u duhu digitalitzacije i informatičkom kulturom ojačani. Zapravo, time možemo sigurno imati puno zadovoljstvo da ovim zakonom pravimo jedan važan iskorak u tome smjeru.
Akademik Zukorlić govorio i o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o osiguranju kojim se reguliše pitanje društvenog kapitala u društvima za osiguranje.
„Kada je u pitanju Zakon o osiguranju, kao što smo čuli, jeste poenta u podvlačenju crte u odnosu na tkz. pojam društvene svojine i društvene imovine. Ja sam čak mislio da smo time još davno završili taj proces transformacija, ali evo vidimo da to tek sada činimo u završnom činu kada su u pitanju osiguravajuća društva, a koja su imala status društvenih odnosno državnih. Tako da i ovim pravimo određeni iskorak u pogledu efikasnosti ovih društava. Svakako da je pitanje osiguranja tema koja nije samo značajna u aspektu imovine tih društava. To je tema kojom i sada ali i ubuduće ćemo morati ozbiljnije da se pozabavimo. Osiguranje je veoma važno polje za građane. Nisam siguran da smo do kraja učinili efikasnijim osiguravajuća društva pogotovo kada su u pitanju ova velika društva. Tu je ogroman potencijal, ali mislim da tu još pored ovih aspekata koje danas uređujemo i koji su jako važni, treba da se pozabavimo temeljitije kako bi zaista građani sa aspekta osiguranja bili profesionalno zaštićeni.
Pitanje izmjene i dopune zakona o transakcijama reguliše osjetljivo polje, polje na kojem nismo uspjeli da se dovoljno obračunamo sa ozbiljnim pojavama korupcije, kaže akademik Zukorlić.
– Ono se tiče rokova prije svega. Dakle, uređenje rokova i uređenih obaveza u tim komercijalnim transakcijama gdje za sada jesmo imali opravdane žalbe i određena nezadovoljstva. S obzirom da nismo imali zakonski uređeno pitanje rokova, komercijalnih transakcija. Tako da smo imali na neki način prostor samovolje u uređenim službama, poreskim upravama gdje su određeni rukovodioci i činovnici mogli da upražnjavaju svoju samovolju, selektivno primjenjujući mogućnost transakcija gdje su neki čekali jako dugo, a nekima se veoma brzo i efikasno isplaćivala određena potraživanja. Tako da sada mi ostvarujemo određenu pretpostavku okvira gdje će biti smanjena ta mogućnost.
Dame i gospodo, to polje, pitanje komercijalnih transakcija je i dalje jedno veoma osjetljivo polje, polje gdje još nismo dovoljno uspjeli da se obračunamo sa ozbiljnim pojavama korupcije. Zapravo tu leži ogroman potencijal i ogromni interesi su u pitanju i pitanje kriminala vezanog za utaju poreza, za odnos prema porezima je dnevno pitanje i pitanje sa kojima se i dan danas ozbiljno nose i tkz. razvijenije zemlje. Dakle, koliko godda uredimo ovo polje, nisam siguran da ćemo time podvući crtu i reći gotovo je i sada više nema kriminala i nema korupcije na tom polju. Nažalost ima ga. Mi koji dolazimo sa terena iz raznih dijelova ove zemlje također nosimo iskustva a koja su bazirana informacijama koje nam daju sami građani. U ovom slučaju, ljudi iz sektora privrede koji imaju permanentnu komunikaciju sa poreskim upravama, akda je u pitanju PDV, kada je u pitanju refakcija poreza odnosno povraćaj PDV-a. Dakle, tu i dalje imamo jako ozbiljne probleme i nije potrebno biti neki finansijski ekpert da utvrdite da negdje curi, to ne da curi nego ozbiljno otiču određena sredstva koja su zapravo sredstva građana.
Akademik Zukorlić naveo primjer Poreske uprave u Novom Pazaru kazavši da postoji organizovan kriminalni sistem koji pojedinim licima omogućava enormne iznose povraćaja PDV-a na falsifikovanoj, fiktivnoj osnovi.
– Ukoliko uzmemo primjer Novoga Pazara vi ćete vrlo jasno zaključiti da još nismo uredili ovo pitanje na način da imamo ozbiljan raskorak ukoliko uzmemo parametar broja stanovnika (grad od 120.000 stanovnika) sa jedne strane, sa druge strane uzmemo parametar broja registrovanih privrednih subjekata i sa treće strane uzmemo parametar iznosa u pogledu vraćanja PDV-a. Dakle, sa ta tri parametra kao laik ćete vrlo brzo da utvrdite da postoje ozbiljni propusti, a još ako malo dublje uđete i zagrebete pa potražite spisak koji su to pojedinci, vlasnici privrednih subjekata koji permanentno uspijevaju vrlo efikasno, mnogo prije rokova da u enormno visokim iznosa da povrate PDV, onda vi možete načelno da zaključite da tu imamo ogroman problem. Dakle, Novi Pazar je u ogromnom zaostatku kada je u pitanju realizacija PDV-a sa obzirom na ove parametre koje sam pomenuo. Ukoliko se inspekcijske službe za ovo zainteresiraju, pa onda dođete do toga šta je osnov povraćaja PDV-a vidjet ćete da su to najčešće fiktivni osnovi koji ustvari nisu javni, bilo da je u pitanju fiktivni iznos ili neke drugi falsifikovani osnovi, onda ćete vrlo jasno da dođete do toga da je u pitanju ozbiljan kriminal i da je u pitanju ozbiljna sistemska korupcija.
Na ovaj način građani ostaju bez sredstava koja bi bila trebala biti uložena za poboljšanje životnih uslova dodaje akademik Zukorlić.
– Ja ne mogu da budem miran ne zato što mi se određeni privrednici žale da su na taj način oštećeni već i kao narodni poslanik ne mogu da ćutim na ovim pojavama iz razloga što su u pitanju ogromna sredstva koja su na taj način ukradena od građana. Ta sredstva su treba da se vrate za izgradnju škola, za izgradnju puteva, za rješavanje problema vodovoda i kanalizacije, jednom rečju da se vrate gradu tj. građanima. Dakle, ovo je moj poziv Ministarstvu finansija da se pozabave radom Poreske uprave u Novom Pazaru. Ovo pitanje jeste geografski na periferiji, ali ne bi smjelo tematski biti na periferiji. Ukoliko bismo mi sredili stanje i zaštitili Poresku upravu u Novom Pazaru od kriminala i korupcije, Carinsku upravu od kriminala i korupcije, Novi Pazar bi dobio novu finansijsku snagu, novi potencija i mogao ta sredstva uložiti u svoje potrebe, a potrebe su mu ogromne, jer on raste i demografski, raste geografski, raste građevinski, ali nažalost nemamo efikasnost praćenja toga razvoja koji je i dalje stihijski. Uglavnom se Novi Pazar razvija sredstvima dijaspore, sredstvima koja dolaze od pojedinaca, ali ono što treba da bude servis države preko Gradske uprave, a opet od sredstva koja dolaze od ubiranja svih poreza, mi imamo tu ogromne propuste. Ponavljam, ne treba posebna kriminalistička obrada, ne treba pretjerana stručnost, samo stavite pred sobom ove parametre: broj stanovnika, broj privrednih subjekata i iznos PDV-a koji se sakuplja i uzmite spisak ljudi koji su permanentni korisnici povraćaja PDV-a i vidjet ćete da su u pitanju kriminalne grupe, kriminalni pojedinci sa dosijeima, ljudi bliski kriminalu i koji su svako u dobro sprezi sa odgovorim u Poreskoj upravi ili sa strukturama gradske vlasti.
Izvor: SANA
