Akademik Zukorlić u programu uživo odgovarao na brojna pitanja gledalaca (Video)

0

Akademik Muamer Zukorlić u petak i nedjelju umjesto “Besjedi” odgovarao je na pitanja i konstatacije gledalaca. Bilo je raznih pitanja iz brojnih društvenih, naučnih, kulturnih, ali i vjerskih sfera. 

Komentirajući relaciju Turska-Sandžak, imajući u vidu veliku ljubav ovdašnjeg naroda prema Turskoj i njenim stanovnicima, akademik Zukorlić je naziva iskrenom u pogledu emotivne strane, ali ne i kada je investicioni dio u pitanju. Negdje postoji greška, da li u nedostatku iskrenosti ili u pogledu pojedinaca koji su odvukli sve investicije na drugu stranu.

„Neko iz ove zemlje, neki političar na samome vrhu, neki ministar je odvlačio te investicije na drugu stranu. Šta to znači? To znači da nismo imali državnika, ministra, nekoga u Vladi ko bi te investicije okrenuo prema Sandžaku. Šta se desilo na relaciji Sandžaka? Ono što ste mogli da gledate. Emocija, mi smo braća, mi se volimo, sunetimo, posjećujemo. Pokloni, bicikla, sve je to fino, ali investicije su mnogo bolje. Opet kažem, nismo dobili niti jednu investiciju na ovom prostoru, pogotovu u sandžačkim gradovima gdje su većina Bošnjaci. Uz sve te silne emocije mi nismo dobili niti jednu investiciju od strane turskih investitora. Ljubav je nesporna, pogotovu sa naše strane, to znam sigurno, kao i poštovanje i prema turskom narodu i prema turskoj državi. To je jedan divan narod, jedna divna zemlja, jako važna, regionalna sila sa kojom treba praviti prijateljstva. Ali je vrlo interesanstno da nemamo turske investicije u Sandžaku“, kazao je akademik Zukorlić. 

Akademik Zukorlić je prokomentarisao i pitanje jednog od gledaoca na dio njegove knjige „Drevna Bosna“ koji govori o masovnom primanju islama od strane „bosanskih Hristijana“. 

 

„Ovo je predaja koja se prenosi sa koljena na koljeno kao vjerovatna istina i ona nema naučno potkrijepljenje. Ja ga jesam kao takvo naveo u „Drevnoj Bosni“ i to je jedan momenat. Drugi momenat je da, u slučaju da je brojka i tačna, ne odnosi se samo na stanovnike Jajca, već je poznato da su sa svih strana, sa Zapada od katoličkih progonitelja, sa Istoka od ortodoksnih progonitelja, uglavnom pripadnici bosanskog kristijanstva, ili kako neki kažu „bosanske crkve“, bili sabijeni na prostoru Centralne Bosne i zapravo se tu i sakupili sa više strana da dočekaju osloboditelja, odnosno osvajača, Mehmeda el-Fatiha. Treća mogućnost jeste da su ovdje, ranije prije toga, brojke od 40.000 porodica korištene kao neki sinonim za mnoštvo. E sada to može biti 40.000 ljudi pa je to shvaćeno kao 40.000 porodica, ali ono što jeste činjenica, jeste da je su u to vrijeme masovno pripadnici „bosanskih Hristijana“ prihvatili islam. To je ono što je nesporno“, ističe akademik Zukorlić.

Kada su u pitanju mladi i njihovo stvaranje intelektualne i naučne ličnosti, akademik Zukorlić podijelio je sa njima recept, a on se odnosi na stalno čitanje i izučavanje korisnog štiva, te razumijevanje onoga šta se uči. 

„Važnije od izbora knjige, ali i za sam izbor knjige je naučiti čitati i naučiti misliti, ali prije svega ovo drugo, jer ako to naučite, onda ćete znati selektovati šta čitate, a onda ćete isto tako znati iz tog čitanja odvojiti šta je kajmak, šta je sir, a šta je surutka. To je ključ svega i zato postoji cjelokupna nauka koja se zove „epistemologija“, koju smo mi zadnjih godina isforsirali na IUNP-u i FIS-u, jer smo zaključili da jako mnogo energije troše profesoori, asistenti, studenti, čak i oni jako žedni znanja na to da misle na uvjerenju koje se pretače na fazu čitanja i da je bitno samo pročitati što više. Kao što su naše majke i nane znale sa mlijekom vrlo precizno odvojiti kajmak, odvojiti metanicu, napraviti maslo, od onog ostatka napraviti sir i ostalo i ono što je danas jedan od razloga krize intelektualne elite i obrazovanja, pogotovu onog visokoškolskog jeste upravo taj problem – problem neobučenosti studenata, ali potom i asistenata i profesora upravo u tome kako čitati i kako misliti“, dodaje Zukorlić.


Bilo je i komentara i na politiku BiH i njenim odnosom sa arapskim zemljama. Bosna je i politički i diplomatski u dekadenci, istakao je akademik Muamer Zukorlić.  

 

„Ja sam kroz BANU bio u prilici da sudjelujem u izradi i usvajanju „Deklaracije o državi Bosni“, gdje smo, izumeđu ostalog,  insistirali i na diplomatiji Bosne, na podizanju škole bosanske diplomatije, jer je Bosna, nažalost, politički, a posebno diplomatski u dekadenci. Od one zemlje koja je nakon agresije i rata izašla kao najzanimljivija u svijetu i zemlja sa najviše podrške, sa apsolutnom većinom u Generalnoj skupštini UN-a, da ne govorim o muslimanskom svijetu… Nažalost, sadašnja politička i druga vodstva su nas dovela u tu situaciju da imamo primjer kako jedna muslimanska zemlja preferira nemuslimanske zemlje na Balkanu, a zapostavlja Bosnu, jasno joj dajući do znanja da nisu na istoj strani“, kazao je on. 

Bilo je i riječi o sve većem fenomenu vraćanja na selo, koji se posebno oslikava u danima pandemije korona virusa, gdje svi ljudi gledaju kako da pobjegnu iz gradova i dušu svoje vikendice i na svoja imanja, udišu svjež zrak i uživaju u miru i tišini. 

Akademik Zukorlić je istakao da će ostati dosljedan da se svima odazove i odgovori na pitanja, zahvalivši se na povjerenju i podršci koju dobija.

SANA – Hamza Škrijelj


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.