25 godina “Glasa islama”: Religijski mediji nemaju samo obavezu prema vjernicima

0
416

U drugom, radnom dijelu Naučne konferencije “Vjerski mediji i međureligijski dijalog u povodu 25 godina od osnivanja “Glasa islama” tokom prve sesije moderator je bila Gordana Jocić, Radio Zlatousti, Kragujevac. Najavljujući kolegu i po profesiji novinara Mirnesa Kovača, ispred Preporoda iz Sarajeva, između ostalog ističe i kako ispraviti greške koje mediji prave u izvještavanjima. Kovač u svom izlaganju na temuHarmonija međureligijske poruke – Bosanska dova” citira Nobelovca Rabindranatha Tagorea koji kaže da je “Najviše obrazovanje ono koje nam ne daje puku informaciju, već čini da naš život bude u harmoniji sa svime stvorenim.”

Izjava se, kaže Kovač, savršeno uklapa u koncept i djelovanje onog što se može nazvati vjerski ili religijski mediji”, koji osim  informativnog nužno ima obrazovnu, odnosno prosvjetiteljsku ulogu.

-Zašto je važno da vjerski mediji imaju ovu ulogu, posebno u vremenu naglašenog konzumerizma i nekontroliranog plasiranja različitih hedonističkih sadržaja, lažnih vijesti (fake news), zagušavanja medijskog prostora propagandnim sadržajima, pretvaranju novinarstva u odnose sa javnošću (PR), ukidanjem medija i gušenjem medijskih sloboda i različitim drugim izazovima koje donosi novo doba društvenih medija? O ovim aspektima i ulozi medija u međuvjerskom dijalogu u kontekstu jednog zanimljivog međureligijskog fenomena pod naslovom “Bosanska dova” (Bosnian Prayer). Kroz ovaj primjer, kao i primjer nekih drugih projekata i inicijativa, u kojima sam učestvovao, a koji su stekli međunarodna priznanja, poput projekta ONE, (Jedna knjiga za mir) istaknuta je važnosti i uloga vjerskih medija u iznalaženju kanala komuniciranja i zajedničkih tema i stvari koje mogu poslužiti za zbližavanje ljudi u vremenu kada se upravo putem medija dešavaju nastojanja ka što većem udaljavanju i razilaženju među ljudima, posebno među pripadnicima tradicionalnih abrahamskih religija, kaže između ostalog Kovač.

Gavrilo Grban ispred Uprave za saradnju s crkvama i vjerskim zajednicama iz Beograda obrazlagao je na temu “Mjesto i uloga medija crkava i vjerskih zajednica u Republici Srbiji”. Podsjeća,
u periodu ateističkog režima mediji crkava i vjerskih zajednica su bili svedeni na štampane medije, pod konstantnim pritiskom vlasti.

-S padom komunizma, crkve i vjerske zajednice stječu slobodu djelovanja koja im omogućava širenje medijske prisutnosti, a tehnološki napredak s kraja 20 i početka 21. vijeka omogućava uvođenje novih tehnologija u sferu medijske komunikacije.
Danas crkve i vjerske zajednice, pored značajnog broja štampanih časopisa, imaju i elektronske medije, radio i tv stanice, kao i sadržaje na internetu. Vjerski mediji u Republici Srbiji, pored usko vjerskog aspekta, u svojim sadržajima, posebno mediji vjerskih zajednica koje okupljaju pripadnike nacionalnih manjina, djeluju i na očuvanju elemenata nacionalne kulture i identiteta tih naroda. Također, svojim djelovanjem oni doprinose daljem produbljivanju međuvjerskih odnosa, snažeći vjersku i nacionalnu toleranciju između građana Republike Srbije. Značajan doprinos ovi mediji daju svojim sadržajima i u naporima državnih organa na suzbijanju različitih devijantnih pojava u društvu, poput narkomanije i drugog, upoznajući mlade ljude sa štetnosti ovakvih pojava, nudeći im alternativu zdravog života.
U budućnosti, vjerski mediji u Republici Srbiji treba da zauzmu još istaknutije i značajnije mjesto u javnoj medijskoj sferi, kako bi svojim aktivnostima snažno doprinijeli svekupnom društvenom razvoju na dobrobit Republike Srbije i svih građana, poručuje Grban.

“Prisutnosti Islamske zajednice u medijima u Hrvatskoj” bila je tema Nermina Botonjića ispred Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Govoreći o iskustvima Islamske zajednice u Hrvatskoj s medijima ističe višeslojnu suradnji i prisustvo različitih intenziteta.

-Prva razina je ujedno i ona glavna, a odnosi se na participiranje Islamske zajednice u domaćim medijima po pitanju vlastitih aktivnosti koje provodi te događaja koji se zbivaju u našem društvu. Druga razina je regionalnog karaktera i odnosi se na prisustvo Islamske zajednice u Hrvatskoj u medijima susjednih zemalja. Ovo se prvenstveno odnosi na medije u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama. Treća razina se veže uz globalna kretanja i događaje koji se ne tiču direktno Islamske zajednice u Hrvatskoj, ali se povezuju s islamom pa samim time zahtijevaju određene reakcije Islamske zajednice u Hrvatskoj budući da postoji zloupotreba, a poveznica je zloupotrebljeni zajednički nazivnik, kaže Botonjić.

Tokom druge sesije Gordana Jocić ispred Radija “Zlatousti” iz Kragujevca govorila je o temi “Programska uređivačka politika: Međuvjerski dijalog – dijalog ljubavi”

-„Drugo ja“ je naziv jedne od rijetkih emisija na našem Radiju kroz koju smo, s manje ili više uspjeha, pokušali da uspostavimo dijalog s drugačijim i različitim od nas. Priča o međuvjerskom dijalogu u medijima je najprije priča o našim identifikacijama, zatim o ukorijenjenosti u naše identifikacije – identitete. Obično se Drugog i Različitog plaše oni koji nisu sigurni ni u sopstveno Ko sam, Šta sam? Ako vjerujemo u ono što smo, onda nas drugačije vjeroispovijedanje ne može uznemiriti, može samo doprinijeti pronalaženju zajedničkih tačaka. Jer jedan je Bog i iz Njega sve izvire. Ovaj rad će pokušati da se pozabavi i programskom, odnosno uređivačkom politikom koja bi promovisala međuvjerski dijalog kao dijalog ljubavi, a da to ne bude nužno ekumenizam, niti religiozni sinkretizam, kaže, između ostalog, Gordana Jocić.

Adis Tucaković ispred TV 5 iz Sarajeva obratio se s temom “Religijski sadržaji i religijski mediji u ulozi jačanja suživota”

Sudeći, kako kaže, prema obimu vjerskih sadržaja koji se plasiraju putem različitih medijskih platformi i njihovom neupitnom rastu, jasno je da su vjerski sadržaji zapravo sve češće traženi od strane auditorijuma.

-Tome u prilog idu i sva relevantna istraživanja u prethodnih nekoliko godina koja tretiraju pitanje mjesta i uloge religije u životu ljudi ovih prostora u kojima se važnost religije stavlja na visoko mjesto za razliku od socijalističkog doba kroz koje smo zajedno prošli. Religija je vidno zastupljena u konvencionalnim medijima i ona se iz različitih uglova i s različitim aspektima u kontinuitetu tretira od strane medijskih radnika. Ono što je novina je to, da u posljednje vrijeme, osim religijskih sadržaja – čiji obim, kako rekosmo raste iz dana u dan – u novije vrijeme imamo pojavu religijskih medija: TV kuća, radio stanica, novina, časopisa web, portala, YouTube kanala i sl. Praksa naših podneblja je da većinu elekronskog dijela ovakvih medija pokreću nevladina udruženja, fondacije te društva s ograničenom odgovornosti dok se u posljednje vrijeme kao osnivači pojavljuju i vjerske zajednice, kaže Tucaković.

Promišljajući multikulturalni i multireligijski kontekst zemalja ex Jugoslavije te prirodu postkonfliktnog društva kakav jesmo, porast obima vjerskih sadržaja u konvencionalnim medijima kao i pojavu religijskih medija treba posmatrati s naročitom pažnjom kako bi se ovaj medijska činjenica usmjerila u najboljem smjeru i time polučila one pozitivne rezultate koje mediji mogu proizvesti u našim društvima – osnaživanje suživota.

-Ovo je naročito važno u oblasti digitalnih medija gdje svjedočimo hiperprodukciji vjerskih sadržaja koje nerijetko proizvode i plasiraju pojedinci i udruženja koja po prirodi svog djelovanja ne potpadaju pod regulaciju bilo kojeg od regulatornih tijela. Kako bi se znanje i informacije u medijima o religiji ispravno interpretirale religijski mediji – koji osim moralne obaveze pred vjernicima koje predstavljaju snose i odgovornost pred nadležnim regularatornim tijelima – najbolja su prilika da se ovakvi sadržaji usmjere ka jačanju suživota i tolerancije te zapravo budu jedan od najboljih puteva za sprečavanje i suzbijajanje negativnih posljedica pristrasne nacionalističke retorike koja se nerijetko krije iza pogrešnih religijskih interpretacija, poručuje Tucaković.

Dr, Jahja Fehratović, predsjednik Matice bošnjačke, Novi Pazar
izlagao je o temi “Vjerski dijalog kao važna spona kulturnih prožimanja”

Balkan je dio svijeta na kome se od prapovijesti razvijala kultura i civilizacija. Temelji te kulture zasnivali su se na kultovima vjerovanja i vjerskog svjetonazora. U antičkom periodu, stare autohtone balkanske civilizacije – helenska, rimske, ilirska i druge – uz one koje su u poznijem periodu određeno vrijeme ili trajno naselile ovaj prostor – gotska, keltska, slavenska i druge –osnovu svog postojanja temeljile su na vjerskom poimanju, bez obzira na to što je isto proizilazilo iz različitih oblika politeizma.

-Prožimanjima različtih politeističkih dogmi, dolazilo je i do kreiranja novih vrijednosti koje su postajale prepoznatljiva učenja. Nakon prodora monoteističkih vjera, prvo kršćanstva svih triju oblika (katoličanstvo, pravoslavlje, heretička kršćanska učenja) zatim i islama, te na koncu u značajnijim oblicima i judaizma, oblikovana je konačna vjerska slika cjelokupnog Balkanskog poluotoka. Usljed snažnog utjecaja tih vjerskih opredjeljenja kod različitih etniciteta oblikovana je i kultura i duh naroda. U daljim procesima razvijana je i kultura dijeljenja istog životnog prostora unutra koje je neminovno dolazilo i do prožimanja, međusobnih uvažavanja i kreiranja običaja življenja koji su izrodili poseban ambijent jedinstvene pojavnosti u Evropi. Unutar takve ambijentalne cjeline, vremenom su se razvijale različite nijanse bližih odnosa određenih nacionalnih i vjerskih zajednica koje su prozivodile zajedničke kulturne vrijednosti, što je uvjetovano djelidbom istog životnog prostora, pa tako imamo više običajnih praksi i njihovih varijanata koji utemeljenje imaju u najmanje dva a najviše četiri monoteistička vjerska učenja. Na oblike i intenzitet tih kulturalnih preplitanja vrlo često su utjecale i druge okolnosti, poput reljefa, klime, urbanih i ruralnih područja i drugih prirodnih i društvenih faktora krzo dijahorni i sinhroni presjek balkanske zbilje, poručuje dr. Fehratović.

Salahudin Fetić urednik “Glasa islama”, Novi Pazar govoreći o “Medijskoj hajci na Islamsku zajednicu” kaže da iako na prvi pogled ova tema direktno ne korespondira sa zadatom temom naučne konferencije, u koliko se dublje sagleda njen kontekst ona je itekako u proteklom vremenu utjecala na uspone i padove međureligijskog dijaloga u Srbiji.

-Naime, kako su mnogo puta osnivači naglasili, iniciranje i osnivanje “Glasa islama” proisteklo je iz nužne potrebe za odbranom islama i muslimana u Srbiji od svakodnevne medijske satanizacije istih putem mnogobrojnih medija u štampanom i elektronskom formatu. Praksa medijske hajke, agresije i satanizacije kako Islamske zajednice i njenih velikodostojnika, tako i same vjere islama i muslimana, kroz neispravno tumačenje islamskih propisa, nastavljena je i u kasnijim godinama. Svjedok sam žučne medijske hajke koja se desila 2007. godine i dalje, kada su mediji pravili uvertiru za kasniju konkretnu fizičku agresiju na organe i objekte Islamske zajednice te pokušaj puča, oktobra te godine. Također, s ovim radom, želja nam je ukazati i na utjecaj poteza državnih organa zaduženih za rad s crkvama i vjerskim zajednicama u tom vremenu, pogotovo utjecaj na medije Islamske zajednice, konkretno “Glas islama”, kaže Fetić.

Podvlači, sve gore spomenuto utjecalo je na uspone i padove razvoja međureligijskog dijaloga, što je osnovna tema i predmet istraživanja ovog naučnog rada.

Moderator druge sesije bio je Mirnes Kovač.

 

(SANA)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.