Zukorlić: Revizija akreditacija u visokom obrazovanju je neophodna

4
27

Izvještaj Evropske mreže akreditacionih agencija (ENKVA) o radu Komisije za akreditaciju potvrdio je ono na šta sam mnogo puta ukazivao – da u visokom obrazovanju Srbije ima mnogo nedostataka.

Dio toga je ispravljen novim Zakonom o visokom obrazovanju, ali se bojim da nam vrijeme curi. Rok od dvije godine, koliko smo dobili za otklanjanje nedostataka teče od februara, a dok ne profunkcioniše Nacionalno akreditaciono tijelo u novom sastavu proći će još tri mjeseca, što znači da nam ostaje svega godinu dana – ocjenjuje Muamer Zukorlić, predsjednik Odbora za obrazovanje Skupštine Srbije.

On smatra da je prethodna Komisija za akreditaciju (KAPK) radila veoma loše, da je bila „nekorektna, neiskrena i neprofesionalna“, te da je njen cilj bio da „zaštiti lične interese grupe koja je neprikosnoveno vladala više decenija visokim obrazovanje i procesom akreditacije“. „Prije nekoliko dana hrvatski mediji su najavili mogućnost nepriznavanja diploma iz Srbije upravo iz razloga o kojima govorim. Slične najave imamo i u Sloveniji. Riječ je o članicama EU i ovo bi se moglo proširi i prema drugim evropskim zemljama što bi imalo izuzetno negativne posljedice za kredibilitet našeg visokog školstva“, ocjenjuje Zukorlić.

* Vaši kritičari smatraju da vam novi zakon ide naruku, jer ćete uspjeti da izdejstvujete akreditaciju Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru.

– Taj argument je postao toliko besmislen da o njemu nema smisla raspravljati. Moje kritike visokog obrazovanja dosad su potvrdile međunarodne institucije. A ubrzo ćemo se suočiti sa činjenicom da je Internacionalni univerzitet žrtva baš te akademske oligarhije zato što nije pristao da bude dio korumpiranog sistema akreditovanja. Blizu smo da se to potpuno raskrinka. Onog trenutka kad nam budu dostupna sva dokumenta o akreditaciji i kada budemo u prilici da izvršimo reviziju akreditacije, vidjećete šta će se desiti. Ako ste pažljivo pratili raspravu o problematičnim doktorskim diplomama, ta tema je otvorena nakon što sam ja kao predsjednik Odbora za obrazovanje uputio dopis prethodnim predsjednicima KAPK-a i Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje, tražeći uvid u dosadašnji tok akreditacije. Oni su nakon toga objavili da postoji veliki broj doktorskih diploma izdatih na ustanovama koje za to nisu imale akreditaciju. Čak se ispostavilo da je veći broj tih diploma sa državnih univerziteta nego sa Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru.

* Ali ni taj univerzitet nije izuzet.

– Tačno, ali je minoran u odnosu na broj diploma kojima su baš oni davali akreditaciju. Dakle, radi se o selektivnoj primjeni pravde. Oni koji su bili bliski Komisiji, bilo kroz korupciju ili neke druge interesne odnose, dobijali su akreditaciju. I u trenutku kada se približavamo otkrivanju šta su radili, objavljuju da su neke diplome problematične. To je samo vrh ledenog brijega. U Komisiji za akreditaciju vlada kriminal koji je teško opisati.

* Imate li dokaze za to što govorite i kako je moguće da niko nije odgovarao, ako je sve to tačno?

– Dokazi su trenutno kod njih. Onog trenutka kada se izvrši potpuna primopredaja dužnosti Komisije Nacionalnom akreditacionom tijelu sve će izaći na vidjelo. Dokumentacija postoji, nije je moguće uništiti jer je akreditacija kompleksan postupak. Ima mnogo zapisnika koje je nemoguće lažirati i koji će pokazati koliko je bilo korupcije.

* Ko će vršiti uvid u tu dokumentaciju, da li će se Odbor time baviti?

– Ko god bude htio. Smatram da su svi nadležni organi dužni da izvrše reviziju akreditacije, jer ukoliko novi Upravni odbor Nacionalnog akreditacionog tijela i nova Komisija za akreditaciju ne podvuku crtu na dosadašnje zloupotrebe, oni će postati saučesnici, jer će sakriti šta su radili prethodni. To, dakle, mogu oni da urade, može i Odbor, ali mislim da će biti posla i za tužilaštvo. Ja se sigurno neću štediti u dostavljanju dokaza koji do mene budu stigli. Već skupljam dokaze i planiram da ih objavim do kraja ljeta u publikaciji koja će se zvati „Bijela knjiga o visokom obrazovanju u Srbiji“.

* Da li računate da će „vaš“ čovjek da izboksuje akreditaciju Internacionalnog univerziteta?

– On je jedan od sedam članova Upravnog odbora NAT-a. Članovi Upravnog odbora nisu delegirani po predstavničkom principu već ih je imenovala Vlada po jasnoj zakonskoj proceduri i ličnim akademskim i profesionalnim referencama. Profesor Refik Šećibović je ušao u Upravni odbor na prijedlog Ministarstva prosvete. Besmisleno je osporavati profesora Šećibovića, koji je dokazano ime u nauci. Odgovorno tvrdim da je on najbolji teoretičar obrazovanja na Balkanu s obzirom da ga jako dobro poznajem još od kada bio pomoćnik ministra u Vladi Zorana Đinđića.

* U kom smislu novi zakon garantuje da će se raditi nezavisno? Broj članova koje predlaže država, odnosno Ministarstvo i privredna komora je u NAT-u veći od onih koje delegiraju univerziteti i visoke škole.

– Ko je odlučio da komora predstavlja državu? Upravo je ENKVA uslovila ulazak predstavnika komore. Trebalo je da uđu i studenti, ja sam se za to zalagao, ali nažalost nije bilo volje. Zašto ne možemo kazati da Vlada i KONUS imaju većinu, ako se slažu o nekim pitanjima? Ovaj zakon je donio kvalitativan pomak da niko nema monopol, a dosad je bio slučaj da staleška, interesna organizacija, koju nisu činili univerzitetu već grupa ljudi, ima apsolutni monopol u donošenju svih strateških odluka vezanih za visoko obrazovanje.

* Rekli ste da u obrazovanju ima dosta problema. Čime će se Odbor baviti u narednom periodu?

– Za dvije godine bavljenja ovim poslom shvatio sam da je kao posljedica oligarhijskog vladanja obrazovanjem Ministarstvo prosvete bilo neka vrsta predstavničkog organa interesnih grupa u tom sektoru, i oni su upošljavali prema svojoj težini i snazi svoje ljude, od administrativnih pozicija do pomoćnika ministra. Zato je teško obračunati se sa svim njihovim predstavnicima u Ministarstvu koji su veoma moćni. Zato se suočavamo sa teškoćama da za svako pitanje koje delegiramo Ministarstvu iscuri energija za njegovo rješavanje… neki pravnik ili inspektor nešto zadržava, pomoćnik nekoga brani… Odbor je zatrpan pritužbama, stalno nam stižu materijali i mi smo dužni da to ispitamo. Ali nisam optimista, jer ako Vlada i Ministarstvo nemaju kapacitet da se efikasno obračunaju sa rektorom Univerziteta u Kragujevcu koji se ponaša drsko, bahato, koji ne poštuje minimum ljudskih, a kamoli pravnih normi, kako ćemo ispitati slučajeve korupcije i zloupotreba koji nisu tako očigledni. Uočavam da imamo strateške probleme sa obrazovanjem. Ono je ušlo u neku vrstu letargije, apatije, kao i društvo u svim ostalim segmentima, ali kada to zahvati obrazovanje male su šanse da se povratimo. Ovdje se obrazovanje doživljava kao budžetski korisnik koji ne donosi prihode. To je pogrešan pristup, brojni problemi u društvu se mogu zaustaviti reformom obrazovanja. Ali to ne treba da budu kozmetičke promjene kao što je bilo dosad. Dio problema se može riješiti kroz novu strategiju obrazovanja, ali to nije pitanje forme već odlučnost da se izmjeni pristup obrazovanju gdje će učenik i student postati centralne figure škole i univerziteta, a ne profesori. Još jedan problem je što naš sistem ne prepoznaje talente. Mi talente nivelišemo prema prosjeku. A za bilo koju vrstu reforme i iskoraka neophodno je naći novu energiju. Po meni su to talenti koji su neiskorišćeni.

* Zašto se Odbor nikad nije pozabavio temom plagiranih doktorskih diploma?

– Mi smo se tom temom bavili općenito. Za Odbor je jednako bitno pitanje diploma političara i bilo kog drugog. Do nas stižu različiti dopisi, a da bismo neku temu stavili na dnevni red najprije tražimo informacije nadležnih, uglavnom od Ministarstva prosvete. Naša nadležnost je da iniciramo, ukazujemo…Za vrijeme mog mandata nismo dobili dopise koji se odnose na neku pojedinačnu diplomu, kao što je to stiglo do medija.

* Koliko je realno da Odbor u sadašnjem odnosu snaga apeluje na univerzitete da riješe slučajeve osporenih diploma političara?

– Realno je u mjeri ličnog kredibiliteta. Iako sam u partnerstvu sa vladajućom većinom od mene ćete često čuti kritičke tonove. Kada sam pravio dogovor o partnerstvu sa predsjednikom najveće stranke, ja sam pravio dogovor o principijelnim pitanjima, jasno naglasivši da ću zadržati pravo da kažem svoje mišljenje o važnim pitanjima. Ali da bi Odbor mogao ozbiljnije da pokreće, između ostalog i ta pitanja, moramo dovršiti postupak oslobađanja visokog obrazovanja do oligarhija koje njime vladaju.

Odgovornost za trošenje budžetskog novca

* Na dnevni red uskoro dolazi i pitanje finansiranja visokog obrazovanja.

– Pitanje odgovornosti za trošenje novca koji su državni univerziteti dobijali od države se nikad nije postavljao, a kada sam ja to pitanje postavio kao predsjednik Odbora, tražena je moja smjena. Ne postoji niko ko je autonoman od odgovornosti za novac dobijen iz budžeta. Ukoliko bi neko podnio ustavnu žalbu zašto studenti privatnih univerziteta nemaju pravo na budžetsko finansiranje, zakon bi sigurno pao ako bi Ustavni sud korektno presudio. Njihovi roditelji jednako plaćaju porez iz koga se finansiraju državni univerziteti. Ovo pitanje ćemo morati da riješimo. Imate državne univerzitete koji prodaju visoko obrazovanje na tržištu, a pritom dobijaju sredstva od države i imate privatne koji to isto rade i moraju sami da nabave novac. To je neravnopravna utakmica i dok se ovo pitanje ne riješi ne možete kriviti privatne univerzitete uobičajenom optužbom da su manje kvalitetni. Naravno da se studenti bore za budžetsko finansiranje i da oni koji se ne upišu na državne, idu na privatne univerzitete. Dakle, vi u startu diskriminišete privatne univerzitete jer oni moraju da dobiju studente koji plaćaju školarinu.

izvor: Danas


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

4 KOMENTARI

  1. Poglavar Islamske zajednice u Makedoniji Sulejman Redžepi upozorio je da su koledži i obrazovne ustanove povezane s terorističkom organizacijom FETO radikalne i izopačene.
    U izjavi za makedonsku televiziju Art, reis Redžepi je komentirao rad koledža povezanih s terorističkom organizacijom Fetullaha Gulena i dodao da cijeli svijet vidi da su to radikalne i izopačene ustanove.

    “Predstavljaju se kao kulturni, disciplinirani i tolerantni, ali iza kulisa se dešavaju drugačije stvari. Zato ne stojimo iza tih struktura. Trebaju se udaljeni, onako kako su i ušli u zemlju”, poručio je Redžepi.

    Ističući kako stalno postoje problemi vezani za koledže povezane s FETO-om, Redžepi je kazao kako su se ti koledži uvijek miješali i u izvore Islamske zajednice.

    “Nametali su vitre, zekat i druge namete svima čija su djeca pohađala te koledže. Uzeli su veći dio našeg džemata. Porodice su spremne na sve za svoju djecu koja su tamo, ali oni nemaju pravo da se miješaju u naše izvore”, zaključio je Redžepi.

    Teroristička organizacija Fetullahci/Paralelna državna struktura (FETO/PDY) je 70-ih godina prošlog stoljeća počela svoje podanike infiltrirati u sigurnosne institucije Turske, da bi 80-ih godina znatno ojačala svoje paralelne piramide unutar tih institucija i, na koncu, 15. jula 2016. godine izvela neuspjeli pokušaj vojnog udara s ciljem rušenja ustavnog poretka i svrgavanja demokratski izabrane vlasti u Turskoj.

    Tokom pokušaja vojnog udara u Turskoj je ubijeno najmanje 250, a ranjeno 2.200 osoba. Turske nadležne institucije pokrenule su opsežnu borbu protiv te terorističke organizacije na čelu koje je Fetullah Gulen.

    Prema posljednjim podacima, u najmanje 113 zemalja svijeta djeluje više stotina škola i obrazovnih ustanova povezanih s terorističkom organizacijom FETO.

    (Vijesti.ba / AA)

  2. pa zbog cega su otvoreni megatrendovi za starlete i mlade politicare,o cemu pricamo kada imamo tomu diplomu,pa zbog cega je otvoren pazarski tzv drzavni fax nego da ugasi muftiju i koji ne da ne zadovoljava uslove akreditacije vec na silu i na brzaka sklepan od lica nemoralnih namjera i ssumnjive u najmanju ruku strucne spreme,za pranje novca i stancanje diploma podobnog kadra

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.