Zašto nikada nećemo naći vanzemaljce?

0
32

Pitanje da li smo sami ili nismo u galaksiji je jedno od onih koje fascinira sve, od matematičara do pristalica teorija zavjera.

Pojedini naučnici misle da bi trebalo da postoji na hiljade planeta sa inteligentnim vrstama.

Ako ima tako mnogo oblika vanzemaljskog života u svemiru, kao što neki ljudi vjeruju, zašto nismo ostvarili kontakt sa nekima od njih?

Od Supermena do E.T.-ja, naučna fantastika je redovno donosila vanzemaljce na Zemlju kao prijatelje ili neprijatelje ali još uvek niko nije dokazao da ih je video osim u filmu ili na TV-u.

Godine 1960. radio teleskop je lansiran u svemir da bi skupljao tragove vanzemaljske inteligencije, pokušavajući da obezbijedi naučne dokaze za pitanje „Ima li nekog tamo?“

Ali već 50 godina ostajemo bez odgovora.

„Ovo je vjerovatno jedno od najznačajnijih pitanja ikada,“ kaže dr Frenk Drejk, pionir radio astronomije i otac Seti-ja (the Search for Extra Terrestrial Itelligence- Istraživanje vanzemaljske inteligencije).

„Šta znači biti ljudsko biće? Kakva je naša budućnost? Koliko daleko može da ide?“

„Sve odgovore dobit ćemo proučavanjem vanzemaljskog života i to će nas sigurno obogatiti kao ništa do sada.“

Gdje su svi?

Godine 1961 Drejk je stvorio formulu kojom je hteo da izračuna kolika je verovatnoća da smo sami u galaksiji, a ta formula još uvek određuje način na koji stručnjaci gledaju ovo pitanje.

Šta je Drejkova jednačina?

To je formula napravljena za otkrivanje broja inteligentnih civilizacija u galaksiji sposobnih za komunikaciju, koristeći:

– Godišnji broj novoformiranih zvijezda

– Pomnožen sa brojem onih zvijezda koje imaju planete

– Puta broj planeta u solarnim sistemima na kojima bi mogao da postoji život

– Pomnožen brojem planeta na kojima postoje tragovi života

– Pomnožen brojem planeta gdje je prisutan život i gdje nastaje inteligencija

– Puta broj onih planeta koje bi mogle da postanu tehnološki napredne sa željom za komunikaciju

– Puta dužina vremena u toku kog nastavljaju da šalju signale koje je moguće detektovati u svemiru

Cifra do koje su došli Drejk i njegovi saradnici 1961. bila je 10,000 .

Mnogi su raspravljali oko tačnosti cifre s obzirom na to da je jednačina bazirana na mnogo nepoznatih. Ali ako je taj broj približno tačan onda je bitnije pitanje zbog čega nemamo neki čvršći dokaz za postojanje života van planete Zemlje?

Ovo pitanje je postavio fizičar Enriko Fermi još 1950. „Gdje li su svi?” rekao je svojim saradnicima za vrijeme ručka. Ovo je osnova Fermijevog paradoksa koji se suprotstavlja procjenama o inteligentnom životu, a u prvi plan se ističe nedostatak dokaza.

Ova „velika tišina”, kako je često nazivaju, ukazuje na veličinu svemira i kako nam izgleda da smo usamljeni. To je paradoks koji tek treba da se riješi na odgovarajući način.

Astronomi su procjenili da bi trebalo da bude oko 70 sekstiliona (sedam sa 22 nule) zvijezda u vidljivom svemiru. Skorašnji popis planeta ukazuje da bi planete nalik Zemlji trebalo da kruže oko 23 % zvezda na noćnom nebu.

Sama matematika izaziva glavobolju – to je skoro nezamisliva količina obima i veličina.

Kućni telefon?

„Treba da budemo spremni za vanzemaljce,” kaže profesor astronomije Džon Zarnecki. Stiven Hoking kaže da vanzemaljci sigurno postoje, a astronom u Seti-ju Set Šostak tvrdi da potraga za vanzemaljskim oblikom života treba da uzme u obzir „žive mašine”, bez obzira na mogućnost da nemamo tačno šta da istražujemo.

Skorašnja istraživanja pokazuju da bi moglo da postoji oko 50 milijardi planeta sličnih Zemlji u našoj galaksiji-Mlečnom putu.

Ali mnogi naučnici sumnjaju u to jer su ljudi koristili tehnologiju radio- talasa malo duže od jednog vijeka, u poređenju sa starošću Zemlje od oko 4 milijardi godina. Čak i ako negdje ima nekoga, mogućnost da imaju sličnu tehnologiju je vrlo mala.

Zaista, radio talasi koje mi poznajemo za svrhe naše komunikacije, se već mijenjaju iz analognih talasa u digitalne impulse, signal koji je mnogo kompleksniji za otkrivanje. Slično tome, talasi za kojima tragaju naučnici možda nisu oni pravi. Dok se veća količina spektra talasa ispituje, to je ipak i dalje mali dio.

Teorija kaže da vjerovatno nijedna druga naseljena planeta ne koristi istu tehnologiju u isto vrijeme, bar zbog vremena udaljenosti pravljenja kontakta. Zapravo, pomisao da vas E.T. zove na fiksni telefon je praktično nemoguća, tvrde naučnici.

Ljudska istorija

Druga teorija kaže da sa inteligencijom dolazi uništenje. Period između mogućnosti za pravljenje kontakta i samouništenja vrste je kratko.

Zagovornici ove teorije predviđaju nuklearni rat ili stvaranje virusa od strane čovjeka koje bi bilo moguće samo uz pomoć tehnoloških prednosti koje bi to učinile vjerovatnim.

Ima li nekog tamo?

A mnogi se ne slažu oko toga da li je ovo nešto za čim uopšte treba tragati. Najjednostavnije rješenje za Fermijev paradoks bi bilo da ne postoji inteligentan život koji bi se tražio van Zemlje jer ništa nije otkriveno.

Ljudska vrsta je ili slučajni trag u svemiru ili smo toliko posebni i uslovi u kojima smo se razvili jesu bili jedinstveni i neponovljivi.

Teorija o „rijetkoj Zemlji” tvrdi da komplikovan dizajn i infrastruktura naše planete, količina slučajnosti i okolnosti koje bi morale da se ponove zajedno, čine stvaranje života skoro nemogućom misijom.

Profesor filosofije Nik Bostrom sa Oksforda je čak postavio pitanje da li ljudska bića žive u kompjuterskoj simulaciji koju su stvorila bića superiornog intelekta. Po ovom modelu, druge vrste ne bi bila stvorene u tom programu.

Ali dr Drejk ima jednostavniji odgovor na pitanje zašto još uvijek nismo naišli na drugi oblik života: „Nismo dovoljno pokušavali.”

„Pažljivo smo pogledali u samo nekoliko hiljada zvijezda sa veoma malo kanala mogućih na elektromagnetnom spektru a to je jedva početak.

„Ako uzmete u obzir razumne i optimističke vrijedosti Drejkove jednačine, ona će vam reći da baš sada postoji možda 10.000 civilizacija koje možemo da nađemo u galaksiji.

„To bi bila jedna među 10,000,000 zvijezda. Prije nego što uspijemo da nađemo ono za čime tragamo, moraćemo da pređemo dug put.”

Izvor: B92.net


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.