U subotu, 27. aprila 2013./17. džumade-l-uhra 1434. h.g. u Islamskom centru Zagreb, uspješno je završio XX. međunarodni znanstveni skup – “Društveni položaj muslimanke u Europi – stanje i kako ga poboljšati”.
Sudionice i sudionici Simpozija iz 8 zemalja Europe, Irana i SAD, eminentne znanstvenice i znanstvenici izložili su sažetke svojih znanstvenih radova na postavljenu temu, razmijenili iskustva i međusobno se obogatili u trodnevnom druženju. U prilogu donosimo i poruku sudionika ovog skupa.
PORUKA SUDIONIKA XX. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENOG SKUPA “DRUŠTVENI POLOŽAJ MUSLIMANKE U EUROPI – STANJE I KAKO GA POBOLJŠATI”
Zagreb, Republika Hrvatska, od 25.-27.04.2013., Islamski centar Zagreb.
Organizator: Medžlis Islamske zajednice Zagreb, Sudionici simpozija iz 8 zemalja Europe, Irana i SAD, upućuju sljedeću poruku:
“Društveni položaj muslimanke u Europi neodvojiv je od pitanja ukupne percepcije islama i položaja muslimana uopće u Europi. Položaj žene muslimanke u Europi određen je različitošću muslimanskih tradicija kao i utjecajem sredine u kojoj žive. Taj položaj se manifestira kroz značajno potiskivanje javne uloge žene te svođenjem njene uloge u obiteljske okvire.
Duboke društvene promjene u tijeku 20. stoljeća u svim europskim društvima, nisu zaobišle ni pitanje definiranja društvene uloge muslimanke u Europi . S novim tijekovima društvenih promjena u Europi žena muslimanka je svakako suočena s potrebom pronalaženja načina kako uskladiti svoje vjersko-tradicionalno biće sa zahtjevima društva u vremenu.
Nepobitno je zaključeno da osnovni izvori islama, Kur'an i Hadis ni u kom slučaju nisu uzrok objektivno nezadovoljavajućeg društvenog položaja muslimanke, već da uzroke treba tražiti u pogrešnom i iskrivljenom tumačenju temeljnih islamskih načela. Dapače, „Prvo doba islama“ primjer je potpune ravnopravnosti žena i muškaraca.
Postavlja se pitanje kako pronaći ravnotežu između tradicionalne muslimanske obitelji i aktivnog života. Drštveni i ekonomski uvjeti, kulturno okruženje i utjecaj globalne strukture čine ulogu žene težom i proturječnijom. U pogledu društvenih poslova sva sredstva, vještine i običaji, koji po sebi ili na način na koji su upotrijebljeni, nisu suprotni islamskim pravilima, ne samo da su prihvatljivi nego su i po definiciji islamski. Tako u okviru europskog okruženja, muslimanka treba vršiti izbor u skladu sa svojim otvorenim identitetom.
Kao plod razvoja , dolazimo do saznanja da su muslimanke u Europi sve obrazovanije i tim više zahtijevaju da se javno identificiraju kao muslimanke. One su danas svjesnije svog identiteta i prkose konvencionalnim europskim pojmovima i smatramo da zahtjev muslimanki za jednakim pravima u društvu treba biti prihvaćen u potpunosti kako ne bi bile izolirane, stigmatizirane ili natjerane u stereotip.
Zbog zajednički konstatirane povijesne odgovornosti pogrešnog tumačenja islamskih propisa, islamske institucije imaju povijesnu odgovornost i obvezu otvoriti se, kako prema angažmanu žene u svim segmentima društvenog života, tako i prema značajnijem uključivanju žena u organe islamskih zajednica“.
(Rijaset)
