Vulliamy je nekoliko puta tražio da mu se odobri pristup u logor “Dretelj” u Čapljini, što je, na njegovo iznenađenje, Praljak na kraju odobrio “iz samo njemu znanih razloga”. Vulliamy se sjeća da je tadašnji komandant logora Tomo Šakota bio “vidno razočaran” kada je vidio odobrenje.
“Bio je šokiran što mu je naloženo da uvede strane novinare u logor”, prisjetio se Vulliamy i dodao da je pravi šok uslijedio kada je vidio uslove u logoru.
U jednoj od hala, kako je opisao, bilo je “natrpano na stotine preplašenih muškaraca, sjedeći ili čučeći”.
“Saznao sam da su vrata kroz koja sam ušao prethodna 72 sata bila zatvorena, da su se gušili na vrelini i u smradu, pijući sopstveni urin. Otišli smo ka dva hangara koji su ukopani u brdo. Vrata su bila otvorena, ali je bilo mračno. Zatvorenici su bili u groznom stanju – mršavi kao skeleti… Ispričali su nam da su maltretirani i da su neki i ubijeni”, prisjetio se Vulliamy u komentaru za “Guardian”.
Trineast godina kasnije Vulliamy je svjedočio na Praljkovom suđenju u Haagu. Opisao je logor “Dretelj”, kao i uslove u Mostaru nakon granatiranja HVO-a.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Vulliamy kaže da je Praljak bio “tvrdoglav i nezainteresovan za svjedočenje”.
“Umjesto toga, on je želio da razgovaramo o tome kako etničke grupe imaju suverena prava i upitao me: ‘Da li je pravo na odbranu i slobodu obavezno pravo suverenog naroda?’ Bio je iznimno ljut”, rekao je Vulliamy.
Predsjedavajući sudija tada je intervenirao i tražio od Praljka da se fokusira na pitanja “na koja svjedok može odgovoriti”, ali, kako kaže Vulliamy, “nastavili smo istom linijom pitanja”.
“Znao je da napravi ‘show’, ali ne znam koliko je to bilo korisno”, piše britanski novinar, prenosi BIRN BiH.
Praljak je u srijedu proglašen krivim za zločine u logorima “Dretelj” i “Gabela”, kao i za progone Bošnjaka sa područja takozvane Herceg-Bosne. Osuđen je na 20 godina zatvora, ali je odmah po izricanju presude rekao da je ne prihvata i popio otrov od kojeg je kasnije u toku dana preminuo.
Vulliamy je poznat po svojim tekstovima s ratišta u BiH. On je u ljeto 1992. godine, sa novinarkom Penny Marshall ušao u logore “Omarska” i “Trnopolje” i u svijet iznio slike o koncentracionim logorima za Bošnjake.
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
