Vučić u posjeti Mostaru 12. aprila, sastaje se sa Čovićem

22
14

Part-PAR-Par8233321-1-1-0Mostar – Premijer Srbije Alekdandar Vučić posjetit će 12. aprila Mostar, gdje će se susresti s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem.

Kako prenosi Tanjug, Vučić je svoju posjetu Mostaru najavio odgovarajući na pitanje novinara o najnovijem nesporazumu između Beograda i Sarajeva, a nakon što su pojedini analitičari taj sukob i “razmjenu stavova” s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem stavili u kontekst izbora.

“Idem u Mostar da predstavim Srbiju, prije svega srpsku privredu”, poručio je Vučić, komentirajući analitičare i “analize”, primijetio je kako njemu nije potrebno da zaoštrava retoriku zbog izbornih rezultata.

“Neću na taj način da obmanjujem narod, kao što to rade ti analitičari, neću to raditi, jer ja moram brinuti da isplatimo plaće i penzije, da ih, ako je moguće, povećamo, a ne da se bavim takvim besmislicama, koje mogu govoriti samo neodgovorni ljudi”, naveo je Vučić.

Kad je riječ o BiH, dodao je kako se stav Srbije nije promijenio, kako ona i dalje poštuje teritorijalni integritet BiH, ali da isto tako neće dozvoliti da neko ugrožava Republiku Srpsku.

“Srbija se nije promijenila, njena politika neće biti agresivna, već politika mira i pomirenja, a ne politika osvete nekom drugom narodu. A u Mostar idem, pretpostavljam da će biti interesantno”, poručio je Vučić.

(Tanjug)

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Vučić u posjeti Mostaru 12. aprila, sastaje se sa Čovićem


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

22 KOMENTARI

  1. posetom u Mostaru Vučić će spojiti lepo i korisno. Lepo je to što je nastavio svoju misiju pružanja ruke i pomirenja u regionu, a korisno je to što će promovisati srpsku privredu. Tako to ozbiljni državnici rade, grade mostove i poverenje među narodima, a ne kao Bakir, seju smutnju i potenciraju svađe. Uostalom, niko ne brani i Bakiru da se 12. aprila pojavi u Mostaru i sa Vučićem i Čovićem okrene neku drugu stranicu u odnosima naroda BiH. Međutim, bojim se da on nema taj potencijal. Fahrudim ovu priliku ne bi propustio, sigurna sam.

  2. Covic je veoma podmukao i vjerovatno hoce da iskoristi Vucica za neke svoje ciljeve,a Vucic hoce da prkosi Bosnjacima ovim cinom.Neka,neka mute kao i prije 20 godina,ali nije vise Bosnjo naivan kao sto je bio.

  3. Sastajte se prde kulasove sastajte vidite dali mozete da se namirite nekako preko Bosne, e to ce ici malo teze ovaj put, dao vam je Bakir brzinu i jednom i drugom “HALAPLJIVCI”.

    • moze doci do stvaranja nove “mostarsko dalmatinske”euroregije povezivanja zaledjinje pomorja sa mostarom i okolinom… tu su izuzetna turisticka mjesta i ostrva hvar korcula ploce i td… moze se stranim turistima ponuditi obilazak mostara raznih spomenika kulture sto moze samo odgovarati svim gradjanima te euroregije 🙂

      koliko njemaca italijana svedjana zeli da vidi zvonik srusene katolicke crkve koja se danas predstavlja kao sahat kula u glavnoj ulici u mostaru? zaista neiskorisceni potencijali…

      • xxx je samo jos jedan extremista i ucac na mrznju da se ljudi ocima ne vide od mrznje. Prdi po portalima i izaziva mrznju medju ljudima, i ako mu to uspije onda je njegovo prdenje imalo dejstvo.

      • Godine 1664. jedna od rijetkih žena-vakifa u ondašnjoj Bosni i Hercegovini – Šarić Fatima-kaduna, u mostarskoj mahali Carina sagradi džamiju četvrtaste munare, a u Bajezid-hodžinoj mahali (današnji Brankovac) plati gradnju mekteba i sahat-kule. Ondašnji Mostarci čak i u pjesničkoj formi zapamtiše tu dobrotvorku:

        Zareče se Šarića kaduna,

        u mahali među hanumama:

        “Jes’ tako mi dina i imana,

        i tako mi šehri Ramazana,

        sagradit ću mekteb i munaru,

        i veliki sahat u Mostaru,

        nek’ se čuje preko Bišća ravna,

        Velagića i Blagaja grada,

        a da nije Bišine čulo bi i Nevesinje!”

        Donekle je razumljivo psihopatološko stanje idolopoklonika, koje ih tjera da sumanuto prisvajaju sve tuđe u nedostatku svoga, pa tako čak i tipičnu arhitekturu Bošnjaka iz osmanskog perioda. Katolici su u spornom periodu imali svoju franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu (kao i danas), što znači da im vjera nije onemogućavana – dokaz su samostani u Sarajevu, Fojnici, Tolisi, Kraljevoj Sutjesci, Kreševu itd., a TEK pošto je Sveta stolica dekretom odobrila njegovo osnivanje 6. februara 1844. godine mjesto za Širokobriješki samostan dobiveno je kao poklon svojim vjernim i poslušnim kmetovima od Salih-bega Bakamovića. Franjevci iz Bosne Srebrene su došli i osnovali taj samostan. Da su imali naroda, bilo bi i crkava i samostana i ranije.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.