Vladika Joanikije služio u Novom Priboju

25
9

priboj

Priboj – U nedjelju petu Časnog posta, Nedjelju Prepodobne Marije Egipćanke, 29. marta 2015. godine, Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Eparhije mileševske g. Joanikije služio je svetu arhijerejsku Liturgiju u hramu Vaskrsenja Hristovog u Novom Priboju.

Sasluživalo je sveštenstvo Eparhija mileševske i dabro-bosanske. U molitvenom sabranju učestvovao je veliki broj vjernog naroda, koji je prije početka svete službe Božje izrazima poštovanja i ljubavi dočekao Vladiku budimljansko-nikšićkog i adminitratora Eparhije mileševske g. Joanikija.
Tokom Liturgije vjernicima se besjedom obratio protojerej-stavrofor Milutin Andrić, poželivši dobrodošlicu Preosvećenom Episkopu Joanikiju.
“Dobro nam došli sveti Vladiko, molimo Vas da nas poučite, blagoslovite i uputite, da nam svojom blagom i mudrom riječju date snage da svako iskušenje koje nailazi možemo pobediti. Sa Vama smo sigurni, jer ste Vi onaj koji može da nam pomogne, koga je sveta Crkva ovde postavila da upravlja, rukovodi, uči, administrira mileševskom Eparhijom“.
“Vladiko, vi osećate radost ovog pobožnog, vernog i svojoj Crkvi odanog naroda koje je došao ovde da Vas saborno dočeka, da Vas pozdravi, da od Vas blagoslov primi, jer se ovde, u svojoj Crkvi, osećaju sigurni, a i uz Vas, da ćemo pobediti svako zlo, svaki greh i svakog đavola“, kazao je o. Milutin.
Veliku radost, prema riječima sveštenika Andrića, pričinjava sabranje u hramu Božjem, sabranje u zajednici koja Boga slavi i veliča, koja blagodari Gospodu na Njegovim dobrima, Onome Koji nas obasjava i daruje da živimo životom hrišćanskim i budemo dostojni pravoslavci i svetosavci.
“Naša radost je velika, naročito, kad se služi sveta služba Božja, gdje se okupljamo oko prestola Gospodnjeg i pristupamo Svetoj čaši, pričešćujući se telom i krvlju Gospoda našeg Isusa Hrista. Kad se tako snažimo, kad dobijamo blagodati Duha Svetog, kad Hrista primamo u sebe, tada možemo reći da je naš život pravi, kao što Sveti apostol Pavle kaže: „Ne živim ja više nego živi Hristos u meni“. To je, braćo moja, pravi smisao našeg života ovde na zemlji, a on je uvod u večno Carstvo nebesko.

Radosni smo što smo ovde, što smo sa Hristom i u Hristu, a ta naša radost velika je, ovde i danas, što možemo da zahvalimo Bogu što je među nama duhovni otac i Arhijerej, veliki i dobri pastir i učitelj Gospodin Joanikije koji je ovde sada Vladika. Njega je Gospod poslao preko naše svete Crkve da upravlja ovom Eparhijom, da je uči i vodi; kao što je Gospod poslao apostole tako Gospod preko svoje Crkve šalje vernog i odanog služitelja da nas utvrdi i dopuni nedostatke kojih ovde ima, da nas pouči, da nas blagoslovi kako treba da radimo i činimo, da budemo svetlost svetu, da živimo u slozi i ljubavi, da ne mrzimo već da opraštamo“, poučavao je protojerej-stavrofor Milutin Andrić.
Tokom Liturgije vjernici su, u velikom broju pristupili, Svetoj Tajni pričešća.
U ime arhijerejskog namjesništva pribojskog, sveštenstva, monaštva i vjerujućeg naroda Vladiku Joanikija je pozdravio i protojerej-stavrofor Dragan Vidaković, arhijerejski namjesnik.
“Velika mi je čast i duhovno zadovoljstvo da u ime arhijerejskog namesništva pribojskog, sveštenstva, monaštva i verujućeg naroda pozdravim Njegovo Preosveštenstvo Episkopa budimljansko-nikšićkog i administratora Eparhije mileševske G. Joanikija i poželim mu dobrodošlicu u naš grad Priboj.
Odslužismo danas Svetu Arhijerejsku Liturgiju u hramu Vaskrsenja Hristovog, okupismo se oko jednog tijela i jedne krvi Gospoda Boga i Spasa našeg Isusa Hrista, Njega primismo u sebe i Njime se osvetismo. Okupismo se oko Njega kao oko onog dobrog Pastira Koji je život svoj položio za svoje stado, radi nas ljudi, radi našeg spasenja i Svojom krsnom žrtvom nama pokazao put spasenja. Njemu Vaskrslom blagodarimo na ovom danu i ovom prelepom daru.”
“Zahvaljujem i Vama Preosvećeni Vladiko, naš duhovni pastiru, koji ste po ugledu na Pastira nad pastirima, Hrista i Spasitelja našeg došli u ovaj naš grad i svojom žrtvom, svojim trudom, svojim ulaganjem došli da donesete ljubav u uznemireno stado Eparhije mileševske. Hvala Vam na tom trudu, na toj žrtvi, hvala Vam na molitvama koje uznosite za svoju duhovnu pastvu.”
“Neka praznik Vaskrsenja Hristovog u čiji susret idemo, kome prilazimo i kome se radujemo, neka Vas ohrabri i umudri sila Vaskrsenja Hristovog da ovaj rad i trud u poverenoj Vam Eparhiji mileševskoj bude na spasenje i Vaše i svih nas, a i na radost cele naše Crkve“, rekao je o. Dragan, arhijerejski namjesnik pribojski.
Na riječima dobrodošlice i izrazima bratske ljubavi sveštenicima i saslužiteljima zablagodario je Njegovo Preosveštenstvo Episkop Joanikije. On je kazao da njemu ne pripada čast sa kojom je dočekan prilikom današnje arhijerejske službe, jer služba koju služimo, prema Vladikinim riječima jeste naša samo po tome što nam je povjerio Gospod Isus Hristos kao glava Crkve, kao vječni Arhijerej i Vladika duša i tijela naših.
“On je Onaj Koji služi i Koji obavlja sveštenodejstvo, a nas vladike sveštenike, đakone i hrišćane udostojava da budemo Njegovi saslužitelji čak do te mjere da se On, u potpunosti, poistovjećuje sa nama koji Mu služimo. Mi ako i imamo časti, onda imamo samo, na taj način, što imamo udio sa Njim, a to je čast i čest, to je zajedničarenje i samo ako smo sa Njim onda smo sigurni i udostojeni Njegovog života, Njegove slave i veličine. Ne treba da se ponosimo ako nešto dobro učinimo, jer znamo da nam je to Bog dao i omogućio, ukrijepio naše ruke da to učinimo i, zaista, svako dobro djelo koje čovjek čini čini zato što mu Bog daje snage da to učini, inače mi svojim snagama i svojim darovima ne bismo nešto značajno mogli učiniti“, besjedio je Vladika Joanikije, poučavajući sabrani narod o Prepodobnoj Mariji Egipćanki čiji praznik na ovaj dan slavi naša Sveta Crkva.
“Današnji praznik Svete Marije Egipćanke daje ohrabrenje i nadu svima koji griješe i koji su griješili da se uvijek mogu popraviti, jer Sveta Marija Egipćanka bješe žena grešnica, mnogim grijesima upropastila je svoju dušu i svoje tijelo, oskrnavila svoje biće, ali bilo je nešto u njenoj duši čisto još sačuvano, pa se obratila kroz pokajanje, kroz služenje Gospodu postom i molitvom. Ona, ne samo da se očistila od svojih grehova, nego je postala svetiteljka, jedna od najvećih, ne svojom silom, nego što je svojim pokajanjem, molitvama i suzama privukla Božju blagodat, Božju milost i Božju svjetlost koja ju je prosvijetlila, očistila i osvetila“.
“Neka budu srećni dani ovog Časnog posta, neka Gospod čuva i vas i ovaj sveti hram, zajedno sa vašim sveštenicima, cijelu Crkvu Božju i ovaj grad i drevni slavni manastir Svetog Nikole, Banju pribojsku koja treba da bude ponos ovog grada. Malo sam tužan, jer mi izgleda da je Banja pribojska u nekim stvarima zapuštena, a toj svetinji moramo, draga braćo i sestre, da poklonimo punu pažnju. Ako je po čemu čuven bio Priboj, a čuven će i ostati, to će biti manastir Svetog Nikole gdje je bila stara Episkopija svetosavska, kao i ostale svetinje kojima se ponosi, ne samo grad Priboj, nego su ponos cijelom srpskom narodu, ako hoćete i šire, i cijelom pravoslavlju“.
“Neka budu srećni, spasonosni i blagosloveni dani ovog Časnog posta, da se zajedno saberemo i da se poklonimo stradanjima Hristovim, Njegovom krstu, smrti i grobu Njegovom, da dočekamo u radosti i obnovljenju duha, snage, radosti i zajedništva svijetlo i slavno tridnevno Vaskrsenje Njegovo“, poručio je na kraju besjede Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Eparhije mileševske G. Joanikije.
Izvor: Eparhija budimljansko-nikšićka


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

25 KOMENTARI

  1. Ja kao Srbin mogu reći da suštiniski prezirem pravoslavlje jer je to zločinačka religija, ai moj srpski narodnije formirala niticrkva niti popovi već su Srbi narod ogoljen od ovakvih budalaština koje ih je odvela u zatucanost i zločine.

    Ali takođe prezirem i islam i katoličanstvo jer od njih je moj narod i mnogi drugi narodi patili , jer i islam i katoličanstvo su zločinačke religije.

    Naravno prezimrem i komunizam i fašizam jer to su iste zločinačke ideologije kao i pomenute religije.

    Uglavnom , moje ruke su čiste , a svima vama hrišćanima i muslimanima su ruke krvave , nekom manje ili nekom više svejedno je kad su već krvave.

    Uglavnom ako i bog postoji(a teško) on nikad ne bi privirio u crkvu ili džamiju jer u crkvama i džamija kolo vode šejtani i đavoli preobučeni u božje uniforme trujući narod svojim lažima iz lažnih knjiga od lažnih mesija i lažnih proroka.

    Ako vam je već toliko stalo do boga i duhovnosti vratite se našim starim bogovima , jer u ime Peruna,Svetovida,Velesa,Vesne,…..se nikad nisu vodili ratovi i osvajanja , i nikad niko u ime njih nije nijedan zločin napravio.

    0

    0
  2. hehehheee……………

    U izdanji srpske pravoslavne crkvene opstine Linc – Austrija stampana je knjiga protojereja sergeja cetverikova “Pustite decu k’ meni”.

    hehheheheee……………..

    0

    0
      • Mogli bi ste amfilohijeva jajca da lizete i ti i “sead terzic” i “ante” i jos bukadar vas naguranih u jednom sizofrenom psihopati……….

        0

        0
    • Malo Morgen,zar nisi procitao da Milica kaze da polako sklanjaju sve te ratne episkope(medju njima Filaret i Kacavenda).Ona tvrdi da su Kacavendu sklonili samo zato sto je ratni episkop,a ne zato sto je djecake seksualno zlostavljao.Uskoro ce u Bosni da izadje knjiga “Vreme je za skidanje” od Dejana Nestorovica,pa kada je narucim i procitam (njegove informacije su iz prve ruke) onda cu mozda skontati zasto sklonise Filareta!

      0

      0
      • Ma milica je klaustrofobicna i pati od manije progona. Nije valjda da se genocidna politika SPCa moze istrijebiti iskljucivanjem 2 episkopa? Problemi leze mnogo dublje…

        Sto se filareta tice prije ce biti da je vucicu i ekipi zasmetalo sto je odlikovao onoga ko im je najveca prijetnja – seselja pa onda pritisli vrh crkve da se postavi primjer kako prolaze oni koji se trznu da rade nesto sto ugrozava vlastodrsca.

        0

        0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.