Vlada RS-a čini sve da bi Bošnjacima otežala opstanak na svojim ognjištima

0
19
ramiz_salkicBanja Luka – Kada se vidjelo da se proces povratka ne može zaustaviti, došli smo u fazu u kojoj Vlada čini sve da spriječi bilo kakvu mogućnost ekonomskog opstanaka i života povratnika na prostoru RS-a.
Bošnjaci a i Hrvati su onemoućeni da rade u zdravstvenom obrazovnom sektoru, javnim preduzećima, vladinim institucijama, agencijama, lokalnim zajednicama i to je jedan novi vid borbe koji se vodi kako bi ljudi odustali od života na svojim ognjištima, i želi se kazati, vi možete ovdje živjeti ali nećete moći opstati, istako je gostujući Dnevniku TV1, potpredsjednik Republike Srpske, Ramiz Salkić.

TV1: Koji je Vaš komentar na presudu Radovanu Karadžiću?

SALKIĆ: Ja mislim da mi koji smo preživjeli stravične zločine ne možemo biti u potpunosti zadovoljni sa onim što je presuđeno sa iznosom kazne a i ne možemo biti zadovoljni pogotovo oni koji dolaze iz ovih sedam opština koje nisu obuhvaćene i nisu presuđene. Mi vjerujemo i ubjeđeni smo da sve ono što se dešavalo u tim opštinama može se okvalificirati kao genocid ali sudsko vijeće to nije utvrdilo. Uvjereni smo i nadamo se da će to u žalbenom postupku biti dokazano i da će Karadžić biti osuđen za zločin genocida i u ovim sedam opština.

TV1: Sa druge strane kakvo je stanje na terenu je li povećan broj napada, verbalnih a tako i fizičkih na povatnike nakon presuda Karadžiću i Šešelju?

SALKIĆ: Mi smo vidjeli da je nakon presude Vojislavu Šešelju jedna grupa radikala, sljedbenika Šešelja pokušala izazvati ozbiljne incidente u Srebrenici. Bilo je tih aktivnosti i na drugim mjestima, evidentno je da je došlo do određenih pogoršanja, imali smo grafite u Čelincu i Bjeljini, napade na glavnoG imama u Vlasenici i neka druga sporadična dešavanja koja su promakla medijima ali za koja mi znamo i uvjereni smo da se to može povezati sa presudama koje su se desile ali i sa svekupnom radikalizacijom koja se dešava u RS-u.

TV1: U kakvom onda ozračju žive povratnici?

SALKIĆ: Povratnici znaju gdje žive. Mi smo na prostoru gdje znamo da nismo dobrodošli i da živimo tamo odakle su nas silom protjerali, gdje je počinjen genocid. Mi smo svjesni toga i same te činjenice govore o kakvom mi ozračju živimo. Spremni smo ušli u ovaj proces uvjereni da smo svoji na svome i da nam ne može niko oduzeti pravo da živimo tamo gdje smo rođeni. Što se tiče paradiranja u Srebrenici i postrojavanja u Višegradu ja sam u proteklih sedam dana dva puta razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova, govoreći mu da su to postupci koji još više usložnjavaju ionako po meni složeno stanje kada je u pitanju bezbjednost.  Zamolio sam da ministarstvo unutrašnjih poslova učini onoliko koliko je moguće a moguće je da učini puno više nego što do sada čini, da se te grupe i grupacije ne okupljaju . Dakle dobio sam uvjeravanja da oni prate i znaju za sve jednoga koji se okuplja i koji poduzima korake na okupljanju i da oni po njemu imaju situaciju pod kontrolom.

TV1: U takvom stanju da li se situacija u pogledu zapoščljavanja , obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite poboljšava ili pogoršava.

SALKIĆ: Ja govorim o ovim problemima već neko vrijeme. Početak procesa povratka je tekao vrlo teško pod prijetnjama pa i fizičkim blokadama. Kada se vidjelo da se taj proces ne može zaustaviti, došli smo u fazu u kojoj Vlada govoreći o entitetskoj ili lokalnoj vlasti čini sve da spriječi bilo kakvu mogućnost ekonomskog opstanaka i života povratnika na prostoru RS-a. Bošnjaci a i Hrvati su onemoućeni da rade u zdravstvenom  obrazovnom sektoru, javnim preduzećima, Vladinim institucijama, Agencijama, lokalnim zajednicama i to je jedan novi vid borbe koji se vodi kako bi ljudi odustali od života na svojim ognjištima, i želi se kazati, vi možete ovdje živjeti ali nećete moći opstati.

TV1: Koja je vrha promjene zakona o policiji u RS-u i formiranja rezervno sastava?

SALKIĆ: Mislim da se taj rezervni sastav neće ni formirati. Finansijska situacija pokazuje da nema dovoljno sredstava da funkcioniše ni postojeći sistem a kamoli da se uvodi neki rezervni sastav. Mislim da je to više marketinški potez i psihološki pritisak na javnost ali i na određena društvena kretanja unutar BiH kako zapravo predsjednik  RS-a ima neku oružanu silu sa kojom može raspolagati u određenom trenutku. Ta oružana sila o kojoj on mašta i sanja ne može mu donijeti ništa dobro niti bilo kome u BiH. Moramo se okrenuti nekim drugim procesima koji bi trebali obezbijediti bolji život za sve građane?

TV1: Da li je to priprema za spriječavanje smjene vlasti u RS-u ili hapšenje visokih dužnosnika koji se povezuju sa kriminalom.

SALKIĆ: I da postoji tarj rezervni sastav, ja sam uvjeren da policija treba prati one koji krše zakon a ne da postoji kako bi štitila one koji ga žele krštiti. Mislim da policija neće biti na strani onih za koje postoji određena sumnja da su nešto počinili nego da će ona učiniti sve sa drugim agencijama da ti ljudi budu privedeni i da odgovaraju za ono što su učinili. Policija u ovom entitetu ima loše uslove za rad, male plate, loša sredstva upravo zahvaljući onima koji su pljačkali sistem i uzimali novac sebi a nisu ga usmjeravali tamo gdje su trebali.

TV1: Kako je moguće da u RS u kratkom vremenu propadne nekoliko banaka a sve su poslovale sa entitetskim institucijama?

SALKIĆ: Nije to kratak rok. O ovom problemu se govori zadnjih nekoliko godina. Jasno je rečeno da je u veoma teško stanju Bobar i Pavlović banka, da je Balkan investemn banka isto tako rizična i da imaju određene probleme i one su se na aparatima održavale a zapravo one su tonule sve dublje. Da je sistem bio spreman da poduzme konkretne korake, međutim sistem je to sve pokušavao ugušiti nadajući se da će se nešto promjeniti a desio se krah bankarskog sistema.

TV1: Kakva je onda ekonomska slika u RS-u, kako žive građani?

SALKIĆ: Građani vrlo teško žive, plate su veoma male i oni koji imaju sreću da rade, neredovne su a da je redovno u ovom trenutku a i to je upitno u budućnosti, budžetski korisnici imaju, koliko toliko redovne plate. Privreda pogotovo nakon propasti ovih banaka je u teškom stanju i ukoliko se nešto ne učini u skorije vrijeme stanje će biti sigurno puno teže.

TV1: Šta očekujete od sljedećih lokalnih izbora, kada su u pitanju probosanske stranke?

SALKIĆ: Partija iz koje ja dolazim je opredljenja da mi trebamo napraviti snažan probosanski blok koji će zajednički djelovati gdje god je to moguće kako bi smo popravili krvnu sliku u smislu odbornika u opštinama u ovom entitetu. Uvjereni smo da postoje kapaciteti za to i dat ćemo sve od sebe da to i učinimo. Vjerujemo da možemo zadržati dva bošnjačka načelnika ali i otvoriti neka druga polja. Kada je u pitanju sveukupna slika biti veoma slična ovoj trenutnoj. Oba politička bloka i Savez za promjene i vlast mislim da su izjednačeni i u mnogim situacijama Bošnjaci i Hrvati odlučit će ko će pobjediti za načelnike.Očekujemo da te političke opcije i jedna i druga počmu mjenjati svoju politiku. Ne vidimo da ijedan od ta dva bloka radikalno mjenja svoj odnos prema povratnicima.

TV1: Narednog mjeseca je otvaranje Ferhadije, kakvu poruku šalje otvaranje džamije?

SALKIĆ: Primjećujem veliku radost kod svih banjalučana i  Srba i Bošnjaka kada je to u pitanju. Nedavno mi je jedan pripadnik srpskog naroda rekao, da, mi se radujemo Ferhadiji, ja sam upoznao Banjaluku preko Ferhadije, prvu razglednicu koju sam dobio iz Banjaluke bila je na njoj Ferhadija i to je simbol grada. Vjerujem da je Ferhadija velika šansa za BiH i uvjeren sam da će svi građani podržati otvaranje i da protekne sve u najboljem redu. Apelujem i pozivam sve one koji tome mogu doprinijeti  da to i učine. Ferhadija je simbol stradanja kulture i civilizacije i vjerujem da njeno podizanje može ojačati naše međuljudske odnose. 2001.godine kada se desio stravičan napad i ubistvo vjernika prilikom polaganja kamena temeljca, to je bila snažna poruka da se ne treba vraćati. Mi sada želimo 15 godina poslije da to bude poruka da je to sloboda grad i zemlja.

TV1: Postoje li pomaci po pitanju rješavanja jezika kojeg uče djeca povratnika?

SALKIĆ: U ovom trenutku ne primjećujem pomake. Početkom godine sam kroz jedno pismo koje sam uputio američkoj ambasadi, OHR, i uredu visokog predstavnika, upozorio na veoma teško stanje i na uputu koju je prosvjetno –pedagoški zavod posalo školama kada je u pitanju eksterna matura, upozorio da djeca u Zvorniku, Janji u Doboju i drugim mjestima neće prihvatiti knjižice u kojima bude pisao srpski jezik ili bude pisao jezik bošnjačkog narod ili tzv bošnjački jezik. To će prihvatiti samo ako bude pisao bosanski jezik. Ovo je vrlo ozbiljno stanje i prilika je da se još jednom pozovu svi oni koji mogu da ovo stanje promjenu, da ne dovedemo djecu u nezgodnu situaciju, da ne dođu u situaciju da ne mogu uzeti svoje knjižice zato što tamo za njih stoje uvrijedljivi sadržaji. Dražava je jaka onoliko koliko smo mi spremi da za tu državu podnesemo žrtvu. U ovom trenutku ja se bojim da nisu svi podjednako spremi da podnesu žrtvu. Roditelji i djeca podnose ogromne žrtve za državu za bošnjački narod, jer oni se bore za bosanski jezi. I onaj ko je u Sarajevu i onaj koji je u Banjaluci. Dakle oni koji nemaju problema moraju imati više saosjećanja sa onima koji imaju više problema.

TV1: Kako ocjenjujete odnos političkog Sarajeva prema povratnicima u RS-u?

SALKIĆ: To je najteže pitanje i meni je najteži odgovor. Ako ovdje iznosite probleme onda se kaže kako se izdvajaju sredstava. Ali onda kada odete u Šipovo u Bosansku Dubicu, Prnjavor, onda vam kažu; nas su zaboravili ovi iz Sarajeva. Istina je vjerovatno negdje između. Ali i ova činjenica da roditelji u Kotor Varoši moraju da skupljaju od svojih usta da bi platili nastavnike za svoju djecu to pokazuje da Sarajevo mora biti svjesno.

TV1: Ima li u tome smislu međunarodna zajednica uopće više značajnu ulogu jer unatoč njihovim apelima neki od ključnih problema nisu rješeni.

SALKIĆ: Ona mora uraditi više od apela. Ja sam tražio od ambasadora Moora da se poduzmu ozbiljnije mjere prema RS zbog ugrožavnja bosanskog jezika. Nisu nama dovoljne izjave, trebaju nam konrektna djela. Mehanizam postoji i EU i OHR svi oni imaju mehanizme da ozbezbijede kako da imamo bosanski u RS, jer ni Dodik nije slučajno odustao od referenduma, samo je pitanje hoće li međunarodna zajednica upotrijebiti te mehanizme kako bi Bošnjaci imali pravo na bosanski jezik u Republici Srpskoj.

Pogledajte video.

(Vijesti.ba / TV1)

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Vlada RS-a čini sve da bi Bošnjacima otežala opstanak na svojim ognjištima


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.