Vještačka podjela Islamske zajednice

1
11
Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta ta Srbiju

U novom izvještaju o napretku Srbije, kritikovaće se postojanje „duplih funkci-ja“, ali i „blanko ostavki“. Tražit će se i zabrana ekstremističkih organizacija, rekao je na početku razgovora za „Pravdu“ Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.

Pored reforme pravosuđa koja je iz Brisela često kritikovana, koja će još oblast u vašem izvještaju dobiti najveće zamjerke?

– Borba protiv korupcije mora da daje daleko bolje rezultate. Percepcija korupcije u Srbiji je ista kao i u Kolumbiji, Kini i Lesotu. Agencija za borbu protiv korupcije mora dobiti punu podršku državnih institucija.

Na šta konkretno mislite?

– Jedna od praksi s kojima se mora prekinuti je mogućnost „duplih funkcija“. Velike zamjerke će dobiti i praksa „blanko ostavki“ koja mora biti napuštena, jer krši osnovne principe vlasništva nad parlamentarnim mandatom. Također, vlasti će biti pozvane da više urade povodom zabrane rada ekstremističkih organizacija.

Najavili ste i kritiku situacije u Sandžaku i tvrdite da Beograd vodi konflikt-nu politiku u tom području. Šta je konfliktno u politici Beograda prema San-džaku?

– Konflikt i negativna atmosfera u vezi sa Sandžakom de fakto postoji. Ono što je prije svega nedopustivo je manipulacija pravilima oko konstituisanja Savjeta. Nadle-žno ministarstvo to nije smelo da dozvoli jer se time krše osnovni demokratski principi i to u slučaju izborne volje jedne nacionalne manjine. Ne ulazeći u dublje uzroke situacije u Sandžaku, a njih vidim u lošoj ekonomskoj situaciji i u vejštačkoj podjeli Islamske zajednice, smatram da Beograd mora na bolji i primjereniji način da pristupi rješavanju krize. Vlada i Ministarstvo manjina moraju da upotrebe svoje in-stitucionalne mehanizme i povrate povjerenje građana u Sandžaku. Ukoliko to ne može sama da uradi, u saradnji sa OSCE-om treba tražiti rešenje.

Postoji informacija da ste takvu ocjenu donijeli nakon konsultacija sa liderom LDP-a Čedomirom Jovanovićem? Na osnovu čega ste donijeli takav zaključak?

– Na osnovu svojih informacija, i svega onoga što čujem da se dešava u vezi Sandžaka. Ne treba mistifikovati situaciju. Loša regionalna politika i ekonomska situacija samo doprinose stvaranju konfliktne situacije. Što se tiče Čedomira Jovanovića, on se lično angažovao na izbjegavanju i rješavanju konflikta. Konačan tekst rezolucije Evropskog Parlamenta o Srbiji nastaje kao produkt složenog procesa u kome učestvu-ju sve političke grupe u EP čiji poslanici imaju pravo da ulažu amandmane. Rezolu-cija će nositi jednu izbalansiranu i realističnu poruku.

Nacrt rezolucije EP koji ide u dvomjesečnu raspravu hvali preokret Beograda u politici prema Kosovu i spremnost na kompromis. Šta je sa stavom Evropskog parlamenta u vezi sa reformom pravosuđa i slobodom medija u Srbiji?

– Podsjetit ću, to je jedina grana vlasti koja nije prošla kroz promjene i reformu još od pada Miloševića. Međutim, način na koji je ona sprovedena jednostavno nije zadovo-ljavajući. Proces izbora sudija i tužilaca nije bio transparentan, dok gotovo godinu dana nakon opšteg izbora, ni polovina individualizovanih odgovora na žalbe nije stigla. Da bi se obezbijedila čvrsta osnova za vladavinu prava, ovaj proces će morati u nekim aspektima da se ponovi. Što se tiče slobode medija, prema izvještaju Reportera bez granica, Srbija je pala za preko 20 mjesta na rang listi zemalja koja pokazuje stepen medijskih sloboda. U Srbiji su napadi i prijetnje novinara još uvijek prisutni. Podsje-tiću samo da se više od tri godine nakon pokušaja atentata na Dejana Anastasijevića istraga gotovo nije pomijerila s mrtve tačke. Dalje, medijska scena se suočava sa kon-centracijom vlasništva i monopolom na oglašavanje. To su sve problemi koji treba da dobiju punu pažnju sadašnje i budućih Vlada.

Imajući u vidu tempo reformi u Srbiji, da li su realna očekivanja Vlade u Beo-gradu da dobije status kandidata do 2012. godine?

– Predviđanje datuma je uvijek vrlo osjetljiva stvar. Umjesto toga, ispunjavanje kriteri-juma i reforme koje ce obezbijediti Srbiji status kandidata treba da budu u centru pa-žnje. Srbija ima sve administrativne kapacitete i potencijal da postane zemlja-kan-didat i ja sam uvjeren da će nakon standardne procedure Komisija dati svoje pozitivno mišljenje. Ovo naravno podrazumijeva jasan signal da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom kao i progres u dijalogu sa Prištinom. Ukoliko ova dva osnovna preduslova budu ispunjena, nema razloga da Srbija ne dobije status kandidata krajem 2011. ili početkom 2012. godine.

Kada EU govori o dobrosusedskim odnosima Kosova sa Srbijom, da li to podrazu-mijeva da Beograd ne sprečava prijem Kosova u međunarodne organizacije?

– Između ostalog, naravno. Članstvo u međunarodnim organizacijama je nezaobilazno za sve zemlje sveta koje se politički povezuju sa međunarodnom zajednicom i nužno za razvoj ekonomije. Članstvo u međunarodnim i regionalnim organizacijama može samo da doprinese normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine i uspjehu u predsto-jećem dijalogu.

Ukoliko bi Srbija prihvatila da Kosovo postane član UN-a, da li bi to ubrzalo proces evropskih integracija?

– Ne bih ulazio u to šta će Srbija uraditi, jer je to potpuno na vašoj Vladi i parla-mentu. Ono sto je svakako istina je da svaki politički akt koji će doprinijeti pribli-žavanju Beograda i Prištine treba jasno podržati i pozdraviti.

Da li su previše optimistična očekivanja predsjednika Borisa Tadića da Srbija može da postane član EU do 2015. ili 2016. godine? Koji bi ste Vi datum procjeni-li kao realan?

– Već sam istakao da su spekulacije sa datumima gotovo uvijek kontraproduktivne. Ovo pogotovo važi za sadašnju situaciju u kojoj se Srbija, kao zemlja koja još uvijek nema status kandidata, nalazi. Podsjetit ću samo da je Slovenija otpočela pregovore o član-stvu u EU 1997. godine, završila ih 2003, da bi postala članica EU 1. maja 2004.

Kako komentarišete odluku Vlade Srbije da poveća nagradu na 10 miliona evra za informacije o Ratku Mladiću? Šta Vam to govori?

– Serž Bramerc je rekao da očekuje konkretne rezultate u saradnji Beograda sa Haškim Tribunalom. U tom smislu treba pozdraviti svaku promenu strategije nadležnih or-gana koja se nije pokazala uspješnom u protekle dvije godine. Što se tiče ove konkretne odluke, nezavisni eksperti su već komentarisali da je to jedno od najmanje efikasnih sredstava pronalaženja bjegunaca i mislim da je to dobra ocjena. Strategija pronalaže-nja Mladića i Hadžića mora da bude sistematski i detaljno revidirana i gdje je to po-trebno promenjena.

Da li znate da u Srbiji niste popularna politička figura, ni u javnosti, a ni me-đu političarima? Šta Vi mislite zašto je to tako? Mislite li da će javnost u Srbiji promeniti mišljenje o vama?

– Imidž svake političke figure, pa i moje, stvaraju mediji. Moje poruke se često pre-nose na jedan iskrivljen način, ne kao ukazivanja evropskog partnera u kom pravcu treba ići s reformama već kao neka zlonamjerna kritika. Žuta štampa koja dominira medijskom scenom u Srbiji uvijek radije prenosi negativne vesti, jer one stvaraju sen-zacionalnije naslove. S druge strane, ono što mogu sa velikom dozom sigurnosti da kažem je da će naša komunikacija postati kvalitetnija i bolja sa ubrzanjem evropskih integracija Srbije.
Nisam lobirao za Karića

Da li je tačno da ste pisali Vladi Srbije o kršenju ljudskih prava Bogoljuba Ka-rića? Da li ste pisali kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ili kao privatno lice?

– U komunikaciji sa zvaničnim Beogradom uvijek nastupam kao Izvjestilac EP za Srbi-ju. Jedno od pitanja koje sam uputio premijeru bilo je vezano za princip presumpcije nevinosti. Ono što je objavljivano u srpskim medijima vezano za tu temu jednostavno nije tačno.

Izvor: IslamskaZajednica.org


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. nego kako,
    nema tu vise : hocu piskim-necu piskim
    ta slobova vremena su prosla i evropa je i tu lekciju svarila, e pa draga Srbijo,
    ako zelis evropu onda bitteschön, to su pravila u suprotnom teraj sama sebi inat, gazi i maltretiraj svoje gradzane pa ces biti sve manja i manja a posle nema sta od srbije ni da ode u tu evropu.!

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.