Vimbldon, pa Priboj

0
26

 Predstavnici dveju lokalnih samouprava za istim stolom Foto A. Rovčanin

Tenis i kulturno-istorijsko nasleđe u službi prekogranične saradnje. Sa opštinom Rudo, grad na Limu šansu vidi u razvoju turizma

TAKOZVANI beli sport i kulturno-istorijsko nasleđe s kraja 19. veka predstavljaju tematski okvir za razvoj turizma – u okviru zajedničkog projekta prekogranične saradnje između Priboja i Rudog, koji je Evropska unija podržala sa 220.000 evra.

Tokom narednih 18 meseci, na temeljima bogatog nasleđa koje baštine obe opštine biće uobličen novi turistički proizvod u okviru kojeg će nići dva teniska terena i gde će se organizovati turniri, a biće adaptirane i prostorije Jevđevića kuće, koja je “viđena” za umetničku radionicu i mesto za izradu suvenira.

A verovali ili ne, tenis su u grad na Limu doneli Austrougari davne 1880, i ovaj sport je – samo tri godine posle prvog servisa na čuvenom Vimbldonu – osvojio tadašnju varošicu. Upravo to je bila i asocijacija za treći zajednički prekogranični projekat, koji je povezao komšije iz Srbije i BiH.

– Mi uspešno sarađujemo već čitavu deceniju, a prva dva projekta koja smo realizovali su bila u vezi sa raftingom i rekom Lim. Sada smo se okrenuli tradiciji s kraja 19. veka – kaže direktor Turističke organizacije u Priboju Vladan Radović.

Istovremeno, prvi čovek Javne ustanove za sport i turizam u Rudom Vladimir Bradonjić ističe da spajanje dveju opština kroz turizam predstavlja strateško opredeljenje, s obzirom na to da su neke manje lokalne samouprave već iskoristile tu šansu i napravile svojevrsni “bum”. Zato podseća i na ostatke rimskih, pa i srednjovekovnih gradova.

JEVĐEVIĆA KUĆA

– NAJSTARIJA sačuvana kuća u Priboju (na slici) je sagrađena 1879, a današnji oblik je dobila zahvaljujući donaciji profesora Vujice Jevđevića koji je u njoj živeo, pa je poklonio sugrađanima i još dodao 8.000 dolara da se renovira posle iseljavanja kafane koja je tu nekada radila. 

Trenutno se u dvorištu gradi pomoćna prostorija za potrebe Muzeja, a mi se jednom od najznačajnijih srpskih naučnika u Americi još nismo valjano odužili, pa nema čak ni ulicu u svom gradu – kaže direktor Zavičajnog muzeja u gradu na Limu Savo Derikonjić, i najavljuje skori završetak adaptacije, te nabavku opreme za radionicu koja bi trebalo da bude otvorena u avgustu.

(novosti.rs)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.