Vijeće radi punim kapacitetom

Bošnjačko nacionalno vijeće, konstituirano u julu 2010. godine, nailazi na niz problema i opstrukcija koje su najviše intenzivirane od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Nizom čudnih poteza i kršenjem zakona, ministar Čiplić je pokušao prekrojiti izbornu volju Bošnjaka iskazanu na izborima 6. juna 2010. godine na kojima je pobjedila Bošnjačka kulturna zajednica. Posljednji u nizu pogrešnih poteza Ministarstva jeste raspisivanje novih izbora za Bošnjačko nacionalno vijeće. O svemu tome i daljim planovima Vijeća razgovarali smo sa predsjednikom, prof. dr. Mevludom Dudićem.

Uprkos tome što je Bošnjačko nacionalno vijeće konstituirano, ministar Čiplić je zakazao nove izbore za 17. april. Kakav je Vaš stav o tome?

Na takozvanim izborima koje je raspisao Čiplić ni u kom slučaju nećemo učestvovati. To je još jedan dokaz da beogradski režim krši izbornu volju Bošnjaka. Trudit ćemo se da kroz aktivan bojkot pozovemo Bošnjake da ne učestvuju na izborima. Ovi izbori su raspisani kako bi formirali prosrpsko Bošnjačko vijeće i onemogućili Bošnjacima da imaju originalne predstavnike. Tako je bilo za vrijeme diktatora Miloševića, a evo to i ovaj režim čini. Ako dođe do destabilizacije u Sandžaku, svu odgovornost će snositi ministar Čiplić i beogradski režim. Svakog Bošnjaka, Sandžakliju pozivam da ne dozvoli manipulaciju i bude svrstan u red poltrona i izdajnika svoga naroda.

Prošlogodišnji junski izbori su održani uz niz nepravilnosti. I pored toga, Bošnjačka kulturna zajednica, na čijem ste čelu Vi bili, je pobijedila. Sa kakvim ste se poteškoćama i problemima susretali u izbornoj kampanji i samome izbornome procesu?

Na izborima za BNV, BKZ je osvojila ubjedljivu pobjedu. Pored svih nepravilnosti, uspjeli smo osvojiti 49% glasova. Nepravilnosti, poput nepostojanja predstavika BKZ-a u stalnim biračkim odborima u Novom Pazaru, Tutinu i Prijepolju, omogućile su da ostale dvije liste, Ljajićeva i Ugljaninova, rade šta hoće. Predizborna šutnja za Ugljanina i Ljajića nije postojala. Čak se i Tadić uključio, kao i predstavnici OSCE-a.  Sa biračkog spiska, na sami dan izbora, izbrisano je oko 15.000 Bošnjaka, i to uglavnom pristaša BKZ-a. Imali smo na stotine primjera gdje su birači s biračkog mjesta, gdje su trebali glasati, bili prebačeni na drugo biračko mjesto. Na sami dan izbora, u popodnevnim sahatima, u Novi Pazar je stiglo preko 1500 pripadnika do zuba naoružane žandermerije. To su samo neki od problema s kojima se suočila BKZ. No, i pored toga, Bošanjaci su poslali jasnu poruku koga žele i u koga imaju povjerenja. Treba istaći da se na izborima nije desio skoro nijedan incident, za što je najzaslužnija BKZ. Nakon izbora 6. juna, Ministarstvo je nekoliko puta zakazivalo i otkazivalo konstituiranje Vijeća, da bi ga definitivno zakazalo za 7. juli, i to na insistiranje BKZ-a. Tada je od 35 vijećnika prisustvovalo 19, što je nadpolovična većina, a poslovnik je predviđao neophodnost prisustvovanja nadpolovične većine. 17 vijećnika BKZ-a i dva vijećnika Bošnjačkog preporoda su prisustvovali konstituirajućoj sjednici, ali su tada, znajući da imamo kvorum, predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i lokalne samouprave pred sami početak sjednice promijenili dio člana Poslovnika gdje je stajalo da je za konstituiranje Vijeća neophodno prisustvo dvotrećinske većine. To je zaista bio skandal preko kojega nismo mogli proći, jer je upravo to još jedan pokazatelj kako Ministarstvo zaduženo da zaštitu ljudskih prava i na ovaj način krši zakon, a time i prava. U opštinskoj sali također su pokušali osporiti mandate dvojice vijećnika, dr. Hidajeta Muratovića i prof. Zehnije Bulića, i ako ova dvojica vijećnika nikada nisu podnijeli ostavke. Njihove ostavke su falsifikovane, a mandati osporavani, iako su oni vlasnici svojih mandata. Nismo htjeli učestvovati u kršenju zakona i to je naš najveći grijeh. Apsurdno je da oni koji su zaduženi da štite zakon učestvuju u njegovom kršenju, a mi čija su prava ugrožena štitimo zakon. Na toj sjednici Vijeće je konstituisano, izabran je predsjednik BNV-a , predsjednik Izvršnog odbora i dva potpredsjednika. Predstavnici Ministarstva  nisu dozvolili medijima da prate tok konstituisanja Vijeća dok su predstavnici OSCE-a pratili konstituisanje Vijeća.

Koji su motivi ministra Čiplića za kršenje zakona i sprovođenje opstrukcije rada Vijeća?

Mnogo je odgovornih za sve što se izdešavalo. Svakako se ne može zaobići Rasim Ljajić, koji je i najveći gubitnik, jer je na ovim izborima narod prepoznao i izabrao koga želi za vođu. Vremena lažnih obećanja su prošla. Čiplić jeste najodgovorniji, jer je na čelu Ministarstva. Direktno je učestvovao u kršenju zakona. Da postoji imalo pravde, završio bi u zatvoru. Tražili smo njegovu smjenu, a njegove odluke za nas ništa ne predstavljaju.

Sva nezavisna tijela i komisije u Republici Srbiji donijeli su zaključak da je u slučaju izbora i konstituiranja Bošnjačkog nacionalnog vijeća bilo diskriminacije i kršenja zakona. Vi ste najavili internacionalizaciju tog pitanja. Dokle ste stigli u tome?

Ako nemate mogućnost da ostvarite prava koja su vam zakonom zagarantirana, ništa vam drugo ne preostaje već da se obratite međunarodnim instancama i internacionalizirate svoje probleme. Tražili smo od predsjednika i premijera da otvoreno razgovaramo o postojećim problemima, ali smo naišli na zatvorena vrata i ostali smo bez odgovora. U nekoliko navrata smo prije izbora razgovarali sa Čiplićem koji nam je čvrsto obećao da će izbori biti fer i korektni, da neće postojati dvojni aršini, da će sve tri liste biti podjednako tretirane, ali su sve to bila samo obećanja. Pošto nismo naišli na razumijevanje, obratili smo se ambasadama u Beogradu gdje smo imali niz sastanaka sa ambasadorima i predstavnicima ambasada i upoznali ih sa dešavanjima u Sandžaku. Uputili smo pisma predstavnicima Evropske unije i Međunarodne zajednice i upoznali ih s kršenjem prava Bošnjaka. Posjetili smo bošnjačkog člana predsjedništva u BiH, gospodina Bakira Izetbegovića, kao i vrhovnog poglavara Islamske zajednice, reisul-ulemu Mustafu-ef. Cerića.

Pokrenute su krivične prijave protiv odgovornih lica, i najavljene neke nove prijave. Očekujete li da će sudovi smoći snage i hrabrosti da na pravedan način razriješe ovu situaciju?

Tako je, pokrenuli smo krivične prijave protiv N.N. lica. Vjerovali smo da će sudski organi smoći snage i donijeti pravednu odluku. Nažalost, još ništa nije raspravljano, što je još jedan pokazatelj u kakvom se stanju nalazi sudstvo. I dalje vjerujemo u pravnu državu, te da će se sudstvo ponijeti na pravičan način.

I pored dokazanih malverzacija, pristali ste na razgovore sa ostale dvije liste, uz posredovanje ministra Čiplića i ambasadora OSCE-a u decembru prošle godine. Zbog čega ti razgovori nisu završeni uspješno?

Na inicijativu ambasadora OSCE-a u Beogradu prihvatili smo razgovor u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, zajedno sa nosiocima ostalih lista, i pokušali razriješiti situaciju kako bi odblokirali rad BNV-a. Prvi sastanak je održan u oktobru, a drugi u novembru. Na tom drugom sastanku, 9. novembra, nosioci lista muftija Muamer-ef. Zukorlić, g-din Esad Džudžević i dr. Nazim Nokić, saglasili su se da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uputi dopis zakonodavnom odboru Skupštine R. Srbije, kako bi se protumačio član 98 koji govori ko su vlasnici mandata, kao i da zatraži od Upravnog suda da donese presudu o falsificiranim ostavkama. Naredni sastanak je bio zakazan za drugi decembar, a onda pomjeren za četvrti, pa za šesti decembar, tako da do tog sastanka nikada nije ni došlo. Zapravo, član 98 je kristalno jasan. U njemu stoji da su vlasnici mandata izabrane osobe i tu nema nikakve dileme. Pošto je Čiplić to dobro znao, a samim tim i Rasim Ljajić, nisu dozvolili zakazivanje Zakonodavnog odbora te nije došlo ni do održavanja sastanka. Iz pouzdanih izvora smo saznali da Čiplić nikada nije uputio zahtjev Zakonodavnom odboru niti Upravnom sudu, a nikakvo obrazloženje nismo dobili. Stvar je sasvim jasna: ne dozvoliti da rukovodstvo BNV-a bude pravi i legitimni predstavnik svoga naroda.

Nakon odlaganja decembarskih razgovora, Vijeće je održalo sjednicu na kojoj je pozvalo vijećnike sa druge dvije liste da se priključe radu Vijeća. Jeste li dobili bilo kakav zvaničan odgovor od njih?

Petog decembra smo održali 2. sjednicu BNV-a, gdje smo pozvali vijećnike ostalih lista da prisustvuju. Oni se ni na toj sjednici nisu pojavili. Ovoga puta smo, shodno zakonu, održali sjednicu sa 19 prisutnih vijećnika.

Jesu li konstituirani odbori u okviru Vijeća zaduženi za oblasti kojima će se Vijeće baviti?

Na Drugoj sjednici održanoj petog decembra, imenovani su članovi Izvršnog odbora Vijeća, kao i  predsjednici Stalnih odbora Vijeća:

Odbor za kulturu – dr. Mehmed Slezović

Odbor za obrazovanje – prof. Harun Preljević

Odbor za jezik i pismo – Jahja Feh-ratović

Odbor za informiranje – prof. Šerif Marukić

Nadzorni odbor – dr. Hivzo Gašanin

Na istoj sjednici su formirani i Odbor za međunarodnu suradnju na čelu sa dr. Amelom Lukač Zoranić i Odbor za ljudska prava na čelu sa dr. Admirom Muratovićem.

Vijeće je osudilo dalje nezakonito ponašanje  Ministarstva za ljudska i manjinska prava prema BNV-u. Na sjednici je donijeta odluka da se intenziviraju aktivnosti u cilju upoznavanja evropskih i drugih  međunarodnih institucija o učestalim pojavama diskriminacije na etničkoj i vjerskoj osnovi nad Bošnjacima.

Do sada je konstiuiran Izvršni odbor Vijeća, Odbor za zaštitu ljudskih prava, a u toku je konstituiranje i drugih odbora.

Nedavno su predstavnici Ambasade Sjedinjenih Američkih Država posjetili Vijeće. O čemu se razgovaralo na tom sastanku?

Predstavnike  ambasade  SAD-a  primio je predsjednik Izvršnog odbora, g-din Samir Tandir gdje ih je detaljno upoznao o kršenju prava Bošnjaka, kao i o nepravilnostima kada je u pitanju odnos Ministarstva za ljudska i manjinska prava i izbori za BNV. Također je iznijet stav BNV-a da ni u kom slučaju ne prihvatimo ponovni izlazak na izbore za BNV zakazane za 17. april.

Delegacija Vijeća je nedavno bila u posjeti Bosni i Hercegovini. Recite nam na kakav ste prijem naišli i možete li nam prokomentirati podršku koju Vam je dao član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović?

Jedan od zaključaka s posljednje sjednice Vijeća je da delegacija BNV-a posjeti bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i reisul-ulemu Mustafu-ef. Cerića. Posjeta je upriličena i, u srdačnom i prijateljskom razgovoru, upoznali smo ih o stanju Bošnjaka u Srbiji i problemima s kojima se suočavamo. Od gospodina Izetbegovića smo tražili da se zauzme u Savjetu Evrope, a i u Beogradu, kako bi bilo zaustavljeno kršenje naših prava. Gospodin Izetbegović je izrazio spremnost da u razgovorima s predsjednikom Republike Srbije insistira na prevazilaženju postojećih problema s kojima se suočavaju Bošnjaci. U razgovorima je postignuta puna saglasnost o neprihvatljivosti dvojnih standarda u ophođenju režima prema bošnjačkim institucijama. Također je postignuta saglasnost da su autonomno Bošnjačko nacionalno vijeće, Internacionalni univerzitet i jedinstvena Islamska zajednica stubovi stabilnosti Sandžaka i opstanka Bošnjaka u Srbiji.

Sastali ste se  i sa predstavnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori. Razgovori su vođeni u Rožaju. Znači li to da je BNV u Srbiji priznato od strane zvaničnih organa Crne Gore i jeste li dogovorili saradnju?

Delegacija BNV-a se 13. januara sastala u Rožajama s čelnicima BNV-a u Crnoj Gori i tom prilikom smo razgovarali o saradnji između dva Vijeća. Posebno saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, informiranja i službene upotrebe bosanskoga jezika i pisma. Dogovorili smo se da ćemo u narednom periodu zajednički raditi na dobrobit Bošnjaka Srbije i Crne Gore, te da ćemo učiniti sve da granice koje nas razdvajaju budu most spajanja, a nikako razdvajanja. Legitimitet BNV-u su dali Bošnjaci na izborima i ni u kom slučaju nismo tražili, niti očekujemo priznanje od bilo koga. Sarađivat ćemo u interesu našega naroda, koji je podijeljen u dvije države, svjesni da su prava Bošnjaka i u Srbiji i u Crnoj Gori ugrožena. Ovoga puta drastičnije u Srbiji, ali ćemo zajedno raditi na dobrobiti  Bošnjaka.

Koji su budući koraci koje ćete poduzeti prema režimu i u radu Vijeća?

Na narednoj sjednici Vijeća kooptirat ćemo ostale vijećnike, a do tada će biti konstituirani i ostali Odbori kada ćemo donijeti plan rada za naredni period. Imajući u vidu da je 1461. godine Isa-beg Ishaković udario temelje Novom Pazaru, sagradio prvu džamiju, prvu školu, a od tada je prošlo tačno 550 godina, 2011. godina je proglašena za godinu Isa-bega Ishakovića i aktivnosti Vijeća će ići dijelom i u tom pravcu. Nizom vrlo značajnih manifestacija, obilježit ćemo ovaj veliki događaj. Učinit ćemo sve da u narednom periodu opravdamo povjerenje Bošnjaka, te da u pravom smislu ličimo na narod iz koga potičemo. Ponosimo se što pripadamo bošnjačkome korpusu. Ne stidimo se svoje prošlosti. Sretni smo što smo Sandžaklije, jer je Sandžak kroz povijest bio mjesto spajanja i dobrih međuljudskih odnosa. Učinit ćemo sve da i u budućnosti tako bude, Allahu, dž.š., zahvalni što pripadamo vjeri koja nas poziva na mir i činjenje dobrih djela, da budemo graditelji, a ne rušitelji.

Izvor: SandzakPRESS.net