Venecijanska komisija 9. Januar- Dan RS- a ocijenila diskirminatorski prema ostalim narodima

4
35

BIH – Danas se u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska obilježava 9. januar kao Dan RS-a koji se istovremeno proslavlja i kao krsna slava tog entiteta – Sveti arhiđakon Stefan.

U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske danas je u tom bosanskohercegovačkom entitetu neradni dan.

Povodom Dana RS-a, predsjednik tog entiteta tradicionalno dodjeljuje odlikovanja te organizuje svečane prijeme, a organizira se i svečana akademija u Banjoj Luci. Tim povodom služe se i liturgije u hramovima u RS i polaže cvijeće na grobove poginulih boraca “Vojske Republike Srpske”.

Nakon otcjepljenja Hrvatske i Slovenije od bivše Jugoslavije, 25. juna 1991. godine, Srbi su stvorili posebnu skupštinu 24. oktobra pod nazivom “Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“. Dana 21. novembra 1991. skupština je objavila da sve opštine, mjesne zajednice i naseljena mjesta gdje je više od 50 posto stanovnika glasalo da tadašnja Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji, postaju dijelom “srpskih autonomnih teritorija“.

U Sarajevu 9. januara 1992. godine ova skupština je proglasila “Republiku Srpsku Bosnu i Hercegovinu“, dok je 28. februara donesen “Ustav Republike Srpske Bosne i Hercegovine”, u kojem je pisalo da teritorija ove republike obuhvata srpske autonomne oblasti, opštine i druge srpske etničke entitete u SR Bosni i Hercegovini.

Od tada se 9. januar obilježava kao dan RS-a.

Evropska komisija za demokraciju putem prava, poznatija kao Venecijanska komisija, na svojoj 96. plenarnoj sjednici od 11. i 12. oktobra 2013. godine usvojila mišljenje o usklađenosti izbora Dana Republike Srpske sa antidiskriminatornim standardima Vijeća Evrope, odnosno Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, zaključujući da je proslava 9. januara kao Dana RS-a diskriminatroski čin prema ostalim narodima u tom dijelu Bosne i Hercegovine.

Venecijanska komisija je na ovaj način podržala stav člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, koji je podnio Ustavnom sudu BiH Zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2. b) i člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 43/07). Navedenim članovima Zakona se kao zvanični praznik Dan Republike u entitetu Republika Srpska utvrđuje 9. januar.

Ustavni sud BiH je 10. juna 2013. godine dostavio Venecijanskoj komisiji zahtjev za mišljenje o ustavnosti i legalnosti proslave 9. januara kao Dana RS.

Događaji značajni za samo jedan narod

Pitanje na koje je Komisija trebala dati odgovor bilo je da li je izbor 9. januara kao datuma koji se proslavlja kao Dan RS može rezultirati diskriminacijom protiv članova bošnjačkog i hrvatskog naroda i ostalih koji žive u tom entitetu, u vezi s članom 1 Protokola 12 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava I temeljnih sloboda i članom 1(1) i članom 2(a),(b),(c),(d) Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije.

U zaključku Venecijanske komisije navedeno je da je Dan RS “utemeljen na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod”.

“Odabir 9. januara kao Dana Republike Srpske je inspiriran događajima značajnim samo za jedan narod, što je uvreda za druge narode. Ali svi građani RS-a moraju da slave taj dan”, navedeno je u zaključku. Dodaje se da takva praksa nije u skladu sa ”osnovnima demokratskim vrijednostima i postulatima”.

“Takva politika nije u skladu sa vrijednostima kao što su dijalog, tolerancija, međusobno razumijevanje i jednakost, koji bi trebali biti osnova prilikom odabira nacionalnog dana”, smatra Venecijanska komisija.

Zaključuje se da je proslavljanje 9. januara kao Dana RS-a čista diskriminacija prema ostalim narodima.

“Uzimajući u obzir uvjete u kojima se nalazi BiH, ali i praksu Ustavnog suda BiH, Venecijanska komisija smatra da proslava i obilježavanje 9. januara, kao dana Republike Srpske, predstavljaju disrkiminaciju prema drugim narodima”, navedeno je u zaključku.

U mišljenju se podvlači da Ustav BiH poznaje, ne samo obavezu zaštite individualnih prava i sloboda u slučajevima diskriminacije, već i u smislu ustavnog principa jednakosti svih konstitutivnih naroda, čime se zabranjuje bilo kakva privilegija ili eskluzivitet jednog naroda u odnosu na druga dva.

U svjetlu toga, zaključuje se da nastavak obilježavanja ovog datuma može dovesti do diskriminacije u vezi sa Članom 1. Protokola 12.,te članom 2(a), (c) i (d) Međunarodne konvencije za eliminaciju svih oblika rasne diskriminacije, a u vezi sa članom II (4) Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH je trebao po dostavljanju ovog mišljenja donijeti konačnu odluku, ali to još uvijek nije učinjeno.

Inače, većina ratnih čelnika RS-a je već osuđena od Međunarodnog tribunala u Hagu ili im se još uvijek sudi.

Presude i suđenja u Haškom tribunalu

Haški tribunal trebao bi u ljeto 2015. godine donijeti prvostepenu presudu u predmetu protiv Radovana Karadžića, prvog predsjednika RS-a kojem je suđenje okončano oktobra prošle godine. Karadžić se smatra odgovornim za zločine u BiH od 1992. do 1995. godine po 11 tačaka optužnice. Između ostalog tereti se za genocid u Srebrenici i još sedam općina, opsada i granatiranje Sarajeva, ratni zločini i etničko čišćenje civila nesprske nacionalnosti

Tužilaštvo je zatražilo izricanje doživotne zatvorske kazne za prvog predsjednika Republike Srpske.

U toku je i sudski postupak protiv generala Vojske RS-a Ratka Mladića u Haškom tribunalu. Mladić je 1995. godine optužen za ratne zločine, koji uključuju genocid, saučesništvo u genocidu, zločin protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja.

Za zločine je osuđena i Biljana Plavšić, koja je bila jedan od ratnih čelnika RS-a. Haški Tribunal je 7. aprila 2000. godine Biljanu Plavšić, zajedno sa Momčilom Krajišnikom i Radovanom Karadžićem, optužio za “stvaranje nemogućih uslova za život, progone i taktiku terora da bi podsticali nesrbe da napuste područja pod kontrolom Srba, deportaciju onih koji se opiru da odu i likvidaciju ostalih”. Plavšić je 16. decembra 2002. sklopila nagodbu sa Tribunalom i priznala tačku za zločine protiv čovječnosti za krivicu za progon muslimana i Hrvata u 37 općina u BiH i izrazila kajanje u zamjenu za odbacivanje sedam ostalih tačaka optužnice, uključujući i dvije za genocid, te osuđena na 11 godina zatvora, a na slobodu je puštena nakon što je izdržala dvije trećine kazne.

Nakon prijevremenog puštanja na slobodu na Pale se 30. avgusta 2013. vratio prvi predsjednik Skupštine Republike Srpske i haški osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik koji je u martu 2009. godine bio osuđen na 20 godina zatvora. Krajišnik je pušten poslije izdržane dvije trećine kazne.

Također, jedan od ratnih čelnika RS-a Nikola Koljević 16. januara, 1997 godine na Palama pucao je sebi u glavu, a preminuo je u bolnici u Beogradu. U aprilu 1992. godine napustio je Predsjedništvo RBiH i za vrijeme rata u BiH bio je potpredsjednik RS-a. Nakon rata obavljao je dužnost prorektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

(bosnjaci.net)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

4 KOMENTARI

  1. Haha eto vam ljudi koliko vrijedi rs.
    Od kada je nastao manji entitet svake godine imate sve manji i manji natalitet….. I to vec traje 20 godina….
    SELAM

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.