Zalaskom sunca večeras, 28. februara, počinje ramazan- najsvetiji mjesec islamskog lunarnog kalendara, mjesec posta i ibadeta, Božije objave i milosrđa.
Velikom gostu raduju se milioni muslimana. Za njih je ovaj mjesec čin duboke pokornosti Stvoritelju, ispit i pouka da smo svi jedanaki te da pred Njim nema razlike među ljudima.
Pogledati se ogledalu ramazana, osjetitit kako trpe manje sretni pa smekšati srce u činjenju dobrih djela, za čovjeka današnjice znači spoznati kakav je, kakav nije -a trebao bi biti prema sebi i drugima.
Post i molitva, promišljanje i meditacija kao potpuna upućenost misli i djela Uzvišenom, uz obavezu blagog ophođenja u zajednici, među ljudima-to su vrijednosti predstojećih mubarek dana.
Radost iftara zapravo je srazmjerna količini uloženog truda-da u dehumaniziranoj svakodnevici vjernik pristupi svojevrsnoj inventuri vlastite ličnosti i ponašanja.
Ramazan kao nijedan drugi mjesec objedinjuje duboku duhovnu dimenziju, historijske događaje i običaje koji su se kroz stoljeća ukorijenili u bosansko-hercegovačkoj tradiciji. Kroz post, molitvu i zajedništvo, vjernici doživljavaju duhovni preporod, dok ramazanske noći poput Bedra i Kadra ostaju simboli snage vjere. Ramazanske običaje, poput zajedničkih iftara, teravih-namaza i davanja sadake, karakteriziraju toplina, solidarnost i duh zajednice.
Vrijeme u kojem živimo nosi brojna iskušenja, strah od ratova, siromaštva, nesigurnosti, velikih smutnji i sumnji, ali je i vrijeme konzumerizma, različitih pošasti kvazidemoktratije i obezvrijeđivanja svega što su civlizacijska dostignuća kompromisa i dodgovora…
Mjesec ramazan je i u takvim okolnostima zapravo poziv da se sagleda smisao i nađe suština života.
Stoga se postaču, koji će se od zore do zalaska sunca uzdržati od hrane i pića, tjelesnih užitaka, ružnih postupaka i govora, uz vrijednost namaza i ibadeta, preporučuje svojevrsno resetovanje kroz brigu za one koji su u potrebi i kontinuirano činjenje dobrih djela. Ta će djela djela muslimane zastupati pred milošću Svevišnjeg te biti njihov svjetionik i putokaz.
U inspirativnu priču o svetom mjesecu koji će ugrijati duše i osvijetliti kuće miliona muslimana, svakako spada i preporuka o izdvajanju sadekatul-fitra, obavezne milostinje za punoljetnog muslimana koji ima višak hrane za jedan dan. Ovu obavezu ispunjava glava porodice za sve članove domaćinstva, u skladu sa svojim mogućnostima.
Nakon jacije namaza vjernici će klanjati prvi teravih-namaz, a sutra će zapostiti prvi dan ramazana.
Posebna noć Lejletu-l-kadr, koja nosi veliku duhovnu važnost, obilježiće se u srijedu, 26. marta 2025. godine.
Prvi dan Ramazanskog bajrama pada u nedjelju, 30. marta 2025. godine kada će se klanjati Bajram-namaz.
Mnogi će se u tempu brzog življenja s nostalgijom sjetiti nekih zaboravljenih vrijednosti ovdašnje tradicije i podneblja, uključujući instituciju komšiluka, darove lijepe komunikacije među narodima svih nacija i svjetonazora, zajedničkog učešća u radosti obilježavanja različitih blagdana. Nekada smo naprosto imali više vremena jedni za druge, više ljubavi i više razmijevanja.
Mnogi muslimani će se u predstojećim danima, opet s nostalgijom, vrati u djetinjstvo kada se s nestrpljenjem iščekivalo paljenje kandilja kako bi se čim prije dojavilo starijim članovima obitelji, roditeljima. A duž starih mahala širio se miris somuna. No imajmo na umu, i ovaj ramazan je nova prilika. U njemu su korijeni nade da samo dobra djela vode do Božije milosti i oprosta, kako bi se još na dunjaluku zaslužila otvorena vrata ahireta.
“Nije vjernik koji se najede dok mu komšija gladuje”“-“, riječi su poslanika Muhammeda. Neka u njima muslimani pronađe pouku i poruku nastupajućeg ramazana.
Izvor: FENA
