Sjenica – Najviše problema u zagađivanju akumulacionih jezera izazivaju divlja gradnja, ulivanje otpadnih voda, prihranjivanje ribe, nepoštovanje zone sanitarne zaštite od 500 metara.
Neke od akumulacija su pod nadzorom i u dobrom su stanju, ali ima i onih koje su na granici da postanu ekološke bombe. Jedna od takvih je Uvačko jezero, koje će ako se hitno ne preduzmu mjere, za tri-četiri godine biti – mrtva voda!
– Kanalizaciona mreža Sjenice, otpadne vode iz klanice, mlekara i rudnika uglja Štavalj su zagadile polovinu jezera u kanjonu, 13 kilometara do Ledene pećine, pa je voda četvrte kategorije, a u donjem delu, ka brani HE „Uvac“ – treće kategorije – kaže Branko Bjelić, direktor Specijalnog rezervata prirode „Uvac“. Agencije za zaštitu životne sredine je prošle godine u četiri navrata merila kvalitet vode.
Otpadne vode donosi rijeka Grabovica, koja protiče kroz Sjenicu, i obližnja Vapa, dok je Uvac, čije je izvorište na Ozrenu, i dalje kao suza.
Strepi se i za sudbinu dva nizvodna jezera – Zlatarskog i Radonjskog, u kojima je voda – druge kategorije. Iz Radonjskog jezera snadbeva se Priboj.
Tri jezera na Uvcu – sa 550 miliona kubika, najveća su akumulacija vode za piće u Srbiji. Predviđano je da se u dogledno vrijeme, preko rzavskog sistema, snadbevaju gradovi Šumadije.
Akumulacija „Gruža“, sa koje se snabdeva Kragujevac, je u dosta dobrom stanju – kažu u kragujevačkom JKP „Vodovod“. Kvalitet vode proverava se svakodnevno.
Ipak postoje problemi, a jedan od njih je, kako kaže Obren Ćetković, direktor „Vodovoda“, divlja gradnja:
– Na samoj obali jezera izgrađen je veliki broj vikendica, čak i čitavo etno-selo. Zbog tih problema godinama se vode sudski postupci po zahtevu „Vodovoda“, ali ništa nije učinjeno. A i vlasnici zemlje u okolini jezera koriste veštačko i stajsko đubrivo koje može da dospe u jezero.
Građani Leskovca, Pirota i Kruševca ne treba da brinu.
– Leskovčani piju jednu od najkvalitetnijih voda u Srbiji – tvrdi, za „Novosti“, direktor „Vodovoda“ Zoran Stojanović. Nijedan rezultat analize vode, za dve i po godine, nije negativan.
– U neposrednoj zoni nismo dozvolili izgradnju objekata, kao ni poribljavanje. To je planinski kraj, gde nema obradive zemlje pa nema ni fosfora – objašnjava Stojanović.
Stanovnici Kruševca vodu koriste iz akumulacije „Ćelije“.
– Imamo vrhunsku tehnologiju – ističe, za „Novosti“, Slavica Mrfat, pomoćnik direktora JKP „Vodovod Kruševac“ – i možemo da budemo bezbrižni.
(Priboj 033)
