BiH – Ustavni sud BiH na jučerašnjoj plenarnoj sjednici, između ostalih, odbio je zahtjev Sulejmana Tihića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Izbornog zakona BiH.
Podsjećanja radi, Tihić je u zahtjevu naveo da se zbog, kako smatra, neustavnih odredbi Izbornog zakona BiH, u sadašnjoj strukturi Predstavničkog doma Parlamenta BiH nije ispoštovan ustavni princip o proporcionalnoj zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Prema njemu, zbog sadašnjeg etničkog sastava, entitetsko glasanje, propisano Ustavom BiH i članom 79. Poslovnika Predstavničkog doma, pretvorilo se u etničko, jer o njemu ekskluzivno odlučuju predstavnici naroda koji imaju većinu u jednom ili drugom entitetu.
Kako je saopćeno sinoć iz Ustavnog suda BiH, zaključeno je da su pobijane odredbe u skladu sa Ustavom BiH. S obzirom na ovakvu odluku, Ustavni sud je u istom predmetu zaključio da nije potrebno da razmatra zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Ustavni sud je odbio kao neosnovan i zahtjev Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 16. stav 1. Zakona o sukobu interesa u organima vlasti FBiH. Za ovaj član Ustavni sud je ustanovio da je u skladu sa Ustavom BiH.
Odbijena je i apelacija Neđe Samardžića (osuđenog na 24 godine zatvora za zločine počinjene u Foči), podnesenu protiv presude Suda BiH od 13. decembra 2006. godine i presude Suda BiH od 7. aprila 2006. godine.
Ustavni sud nije politička arena
Ustavni sud je sinoć, između ostaloga, saopćio i da je ta institucijaod od svog osnivanja 1996. godine do danas, stvorila sistem koji funkcionira samostalno, bez mogućnosti utjecaja izvana ili iznutra, sistem koji ne dozvoljava da Ustavni sud BiH postane dopunska politička arena ili sredstvo bilo kakve manipulacije.
– Osim toga, Ustavni sud BiH je učinio sve da rad ovog suda bude maksimalno transparentan, pristupačan javnosti i demokratičan. Štaviše, Ustavni sud je predvidio mogućnost pisanja izdvojenih mišljenja u svojim odlukama, što je jedno od najviših demokratskih standarda ustavnog sudovanja – navodi se u saopćenju i dodaje da je Ustavni sud odlučio i da zatvori svoj ured u Banjoj Luci od 1. aprila ove godine zbog finansijskih razloga i činjenice da više ne postoje razlozi iz člana 92. stav 2. Pravila Ustavnog suda BiH.
Izvor: DnevniAvaz.ba
