Ko su, šta su, odakle potječu balkanski narodi i među njima Bošnjaci? Dugo očekivana knjiga autora Muamera Zukorlića „Drevna Bosna“ uskoro pred čitaocima.
Putovanje kroz drevnu povijest Bosne i Bošnjaka s ciljem utvrđivanja istine i razotkrivanja najosjetljivijih elemenata bošnjačkog identiteta koji su do sada stereotipno, tendenciozno ili površno prikazivani. Autor temeljito, na osnovu primarnih izvora, literature i vlastitih promišljanja na moderan način, komparativnim naučnim pristupom, multidisciplinarno i preciznim analizama razlaže pitanja etnogeneze Bošnjaka i ostalih balkanskih naroda, razmatra vjeru dobrih Bošnjana, izvornih nosilaca monteističke dogme na Balkanu, državotvornost kroz prizmu srednjovjekovne bosanske države, sagledava dijahroni presjek razvoja bosanskoga jezika i njegovih pisama, te ukazuje na najznačajnije okvire bošnjačke kulture, tutilara kulturalnog dosega balkanskih naroda.
„Drevna Bosna“ je otvorena knjiga u kojoj se različitosti smatraju prednostima, a kultura dijaloga promovira kao važno civilizacijsko dostignuće.
Uz Zukorlićev tekst, „Drevna Bosna“ po prvi puta naučnoj i široj javnosti obznanjuje više stotina fotografija, slika, mapa i crteža do kojih je u višedecenijskom istraživanju ove teme došao akademik Mehmed Akšamija.
Pored integralnog teksta, „Drevna Bosna“ sadrži i indekse stručnih naziva, geografskih naziva i toponima, imena naroda, osobnih imena, porodica, naziva i značenja, te više stotina bibliografskih jedinica i napomena.
Izdavač ovog epohalnog djela je „Matica Bošnjačka“, saradnici na projektu su akademik Muhamed Filipović, akademik Fatmir Bači i dr. Jahja Fehratović, a pokrovitelj je Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti – BANU.
Knjiga „Drevna Bosna“ sadrži 472 strane formata portret (210 x 250 mm). Štampana je na 150 gramskom papiru punog kolora. Tvrdog je uveza, prošivenih i lijepljenih tabaka, sa jednom ukrasnom i dvije pokazne vrpce. Bit će dostupna u zaštitnim folijama i specijaliziranim kutijama.
„Drevna Bosna“ je urađena po najzahtjevnijim dizajnerskim i grafičkim standardima što je, uz sve druge pobrojane karakteristike, svrstava u red najluksuznijih izdanja na našem jezičkom području.
(Matica bošnjačka)
Dajem mustuluk tisucu € za ovu knjigu!
Ovaj dolje sto sebe predstavlja Ugljaninom a naziva mislim mene seljacinom ja cu mu to i potvrditi da jesam rođen na selu i da se time ponosim. A on se nije trebao ni predstavljat svako bi znao koje i staje. Budala kao i lider mu!
Odma ide u kucnu biblioteku
Neka je sa hajrom !
Uskoro izlazi i knjiga od Ljajica kako sam unistijo Sandzak. A od Ugljanina ja sam najvece zlo Sandzaka.
Ne budali seljacino
Aferim!