Uprkos žestokim kritikama Turska brani plan legalizacije šerijatskih brakova

2
6

Turska vlada je u nedjelju snažno branila plan da dozvoli imamima da mogu predvoditi bračne ceremonije, odbacujući žestoke kritike da će to potkopati temelje sekularne temelje.

Turska je uglavnom muslimanska zemlja, ali zvanično je sekularna. Prema sadašnjim zakonima čak i religiozno orijenisani parovi moraju biti vjenčani pred državnim službenikom lokalne općine, a ne imama.

Ali, prema prijedlogu koji je prošle sedmice podnijet parlamentu, muftije bi također imale ovlaštenje da predvode bračne ceremonije.

Predsjednik Redžep Tajjip Erdoan je u više navrata optužen od strane kritičara da podriva sekularne stubove moderne Turske koju je osnovao Mustafa Kemal Atatursk, osnivač Republike Turske.

Glavna opozicija, Republikanska narodna stranka (CHP), je žestoko napala plan kao posljednju fazu navodne islamizacije vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP).

Zamjenik predsjednika CHP-a za Manisu, Tur Jildiz Bidžer je ranije kazao da prijedlog nacrta zakona krši Ustav- koji propisuje ‘svi građani moraju biti tretirani jednako i država ne vrši nikakvu diskriminaciju na osnovu rase ili sekte”, prenio je list Hurriyet.
“Ovo će se pretvoriti u proces koji će provoditi vjerski predstavnici većinske sekte u Turskoj. Da li će predstavnicima drugih sekti i drugih vjera biti dato isto pravo? Ali ja to ne govorim u smislu da vlasti trebaju to dozvoliti također i drugima. To bi također bilo protiv sekularizma”, kazao je Bidžer.

Ali, zamjenik premijera Bekir Bozdag, inače glasnogovornik vlade, je kazao da će ova promjena ljudi više izbora, te da ne podriva sekularizam.

“Promjena nije protiv principa sekularizma, naprotiv ona je u potpunosti u skladu sa sekularizmom pošto je u skladu sa vladavinom prava”, napisao je on na Twitteru.

On je insistirao da promjena daje ‘dodatne izbore’ građanima. Muftije ne mogu nikoga prisiliti da stupi u brak i još uvijek svi mogu koristiti postojeće načine sklapanja braka.
Džandan Judžer, poslanica CHP-a i zamjenica šefa Odbora za ravnopravnost polova CHP-a, kazala je prošle sedmice da će plan ‘nanijeti još jedan udarac sekularizmu’ i dovodi do rizika podsticanja maloljetnih brakova, prenosi Hurriyet.

Ističući da u Turskoj postoji dovoljan broj služenika koji mogu sklapati sekularne brakove, ona je dodala: “Društveni život se korak po korak formira u skladu s vjerskim pravilima”.
Ali Bozdag je negirao da će promjene podstaći stanovništvo da mladi sklapaju brakove, rekavši da oni koji tvrde takvo što ‘ili ne znaju promjenu ili je namjerno iskrivljuju’.
Erdoanova vlada je značajno olakšala ograničenja nošenja hidžaba u obrazovanju, politici, policiji i nedavno i u vojsci.
Vlada odbacuje kritike tvrdeći da to dozvoljava slobodu ispoljavanja vjere svim građanima Turske, a ukidanje zabrane nošenja hidžaba samo je uskladilo Tursku sa pravilima mnogih zemalja Zapada u kojima muslimani ne čine većinu.

IslamBosna.ba


Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Uprkos žestokim kritikama Turska brani plan legalizacije šerijatskih brakova


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

  1. A nekog Miloša Sikirice sin je, ostavši u Karlovcu (oženjen Hrvaticom) čak bio i zarobljen od naših negde u borbma na dalmatinskom ratištu i odveden u kninski zatvor, pa posle razmenjen. On je pričao posle rata da st ga tukli u kninskom zatvoru i na osnovu toga isposlovao neku novčanu pomoć od hrvatske države. Ja ne znam da li su ga naši tukli ili nisu, jer mi je jedan poznanik Hrvat u Karlovcu pre dve godine pričao da je stvarno bio zarobljen, a da je ono o prebijanju izmislio da bi izvukao od države pomoć, dodajući da je on poznat lažov. Ja ne znam i nije moje da se upuštam u to. I tako sam nabrojao neke primere Srba koji su ostali “tamo” tokom rata, uglavnom zbog mešovitih brakova, ali bilo je i nekih čisto srpskih porodica koje su ostale, mada ovih znatno manje. Hteo sam i da kažem da je, ratnom nesrećom, neretko došlo do situacije da su rođaci možda pucali jedan na drugog. Moj je otac, pre preselenja u Slunj, jedno vreme bio na našim položajima na desnoj obali Kupe, i ko može garantovati da negde sa druge strane Kupe nije bio njegov brat od strica? A jedan naš seljak iz okoline Slunja imao je zeta Hrvata iz Barilovića, nekoga Antu Ž., i jednu veče na samom početku rata kažu da je bila cela hajka po selu, jer se proširio glas da je ubačena hrvatska diverzantska grupa na čelu sa Antom, pa su ga tražili čak i na tavanu kuće pomenutog seljaka, ali vest je bila lažna. Govorilo se i da Ante komanduje hrvatskom artiljerijom u Bariloviću, i da bi, prije nego što bi hrvatska artiljerija sasula vatru po srpskim selima na desnoj obali Korane, naši borci iz tih sela, Antini poznanici i prijatelji od pre rata, poznali njegov glas kako viče: “Pali!” Ovde sam govorio o slučajevima gde su Srbi u toku rata ostali u Hrvatskoj uglavnom zato što su bili oženjeni Hrvaticama ili Srpkinje udate za Hrvate – ima još slučajeva, ko bi sve naveo! No bilo je i obratnih slučajeva, da su Hrvatice udate za Srbe bile u Krajini za vreme rata, a roditelji im pobegli u Hrvatsku. Rat je razdvojio mnoge, a najteže je bilo mešovitim porodicama. Kad smo prvi put nakon rata videli brata od strica moga oca sa njegovom familijom, pri samom kraju 1995. godine u mestu Baja u Mađarskoj, on je rekao: “Svega je bilo za ove četiri godine, ja i moja obitelj znamo kako nam je bilo, i ne želim o tome da pričam!” Posle smo se videli više puta, viđamo se i danas, raznim povodima, ali nikad se ne dotičemo ratnih tema. Nikad on nije ni jednom reči upitao mog oca da li je bio u Vojsci Krajine (a bio je) niti moj otac njega da li je on bio u HV (možda je bio). Inače, očev stric je umro još 1989. godine. Što se tiče majčine rodbine u Bosni, odnosno sina njene pokojne sestre od ujaka, udate za muslimana, videli smo se par puta posle rata, ali ratne teme nismo načinjali, tako da ni za njega ne znam kako i gde je proveo rat (taj moj bratić desetak godina je stariji od mene). A i čemu se raspitivati o temama koje su najosetljivije?

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.