Uloga Islamskog Fakulteta i Medrese u razvoju vjerskog života

Činjenica je da religija danas, najblaže rečeno, prolazi kroz veoma složeno iskušenje. Za neke je to bio dovoljan povod da izađu sa tvrdnjom da ona neće moći preživjeti to iskušenje. Razvili su čitave filozofske teorije dokazujući da religija mora izumrijeti, da više nema nikakva opravdanja za njeno postojanje i da je njeno izumiranje u interesu društva, jer predstavlja i odražava nenaučan i najprimitivniji pogled na svijet, pa se zbog toga pretvorila u  „opijum za mase“.

U praksi pak, naime, u svakidašnjem životu ljudi, religija je odavno postepeno gubila uticaj. Nas ovdje, razumije se, interesuje islam. Mislim da tu nema ništa nejasno. On je u islamskim zemljama sveden na ono na što je sveden u neislamskim, pa čak i socijalističkim zemljama: postao je privatna stvar i sveden na formu obreda i na druge mističke manifestacije. Ovakav teorijski i praktični tretman i položaj religije nije mogao ostati bez uticaja na vjernike. To se odražavalo na razne načine. Stvoreno je, u odnosu na religiju, stanje neodređenosti, što je dovodilo do sumnje. Bile su redovite pojave neobavljanja vjerskih obreda i obaveza. U gotovo svim vidovima vjerskog ispoljavnja bilo je mnogo toga formalnog i praznog, sve do pojavljivanja odgovarajućih islamskih ustanova. Ovakva situacija religije nije karakteristična samo za određeni sistem i određeno ideološko shvatanje. Situacija je bila jednaka i tamo gdje se religija teorijski priznaje a u praksi niječe, i tamo gdje se u ona teorijski niječe a u praksi primjenjuje. Na osnovu svega toga postavlja se izuzetno značajno pitanje sudbine religije u našem vremenu. Treba, prije svega, reći da se bez jasnog i posve prihvatljivpg odgovora ne može ići dalje. Mora postojati sigurna osnova sa koje se startuje. Ovo je, upravo, pitanje i zadatak koji stoji pred Medresom i Islamskim fakultetom.

Novo postavljjanje i prilagođavanje islamskih ustanova na ovom tlu vrši se u dosta složenim uslovima. Ne smije se, pri tome, izgubiti iz vida da cjelokupni društveno-politički život u kojem se Medresa i Islamski fakultet postavlja, izgrađuje na principima kur'anskog učenja. Tu je na prvom mjestu posebno važno stručno se osposobiti sa najsavremenijim oružjem znanja. To u našim vjerskim ustanovama ne predstavlja nikakav problem. Otuda značaj i uloga vjerskih zavoda postaju sve aktuelniji i presudniji. Napredovanje na polju sposobnosti vjerskog kadra nikada nije bilo uspešnije kao sada, sve to zahvaljujući trudu naših vjerskih ustanova.

Rekao je Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, pojašnjavajući vrijednost znanja i njegovih nosioca: “I znanju je dovoljno ugleda to da je prednost njegovih nosioca nad ostalim robovima kao prednost punog Mjeseca nad ostalim zvijezdama, i da meleki spuštaju svoja krila i njima ih prekrivaju, i da za učenjaka traže oprost oni koji su na Nebesima i oni koji su na Zemlji, pa čak i ribe u moru, u mravi u svojim mravinjacima, i da Allah i meleki donose salavat na onoga ko ljude poučava hajru (dobru).”

Da Allah nije nije ljude počastio sa učenim ljudima i mogućnosti izučavanja islama na odgovarajućim vjerskim ustanovama poput Medrese i Fakulteta za islamske studije, temelji vjere bi bili porušeni. Te ustanove i cjelokupni vjerski kadar Allah je učinio čuvarima vjere i oni su kao što se spominje u hadisu Božijeg Poslanika: „Odstranjuje od njega (dina) izvitoperivanje onih koji pretjeruju, izmišljanje lažova i pogrešno tumačenje džahila (neznalica).“

Allah je iz svoje milosti podijelio ljude na učenog i neukog i uzdigao je nosioce znanja iznad drugih na visoke stepene, i negirao je jednakost između njih i drugih, pa je rekao Uzvišeni Allah, s.w.t., : „Reci: ‘Jesu li isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?“ (Ez-Zumer, 9), kao i u drugom ajetu: “I Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.“ (El-Mudžadele, 11)

Fakultet za islamske studije i Medresa zauzimaju, nesumnjivo, prvo mjesto u našem vjerskom životu i pritom zasluzuju našu punju pažnju i brigu.

Autor: Elzana Brunčević