U Vijećnici održana svečana akademija povodom Dana nezavisnosti BiH

U sarajevskoj Vijećnici održava se Svečana akademija povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Tim povodom prisutnima se obratio Miro Lazović, ratni predsjednik Skupštine RBiH i potpredsjednik SDP-a, te rekao da je cijena BiH visoko plaćena.

– BiH je preživjela agresiju, mnogo je stradalih, mnogo je zločina napravljeno. Današnja BiH suočava se s unutrašnjim problemima, vanjske smo prevazišli. Nije referendum 1.marta bio protiv Srpskog naroda, on je bio okidač za međunarodno priznanje, a okidač za rat u državi su povukli drugi u Beogradu. Zahvaljujući tom priznanju Mladen Ivanić i drugi imaju funkcije u ovoj državi i sjede tamo gdje sjede – kazao je Lazović.

On je istakao da nije bilo 1. marta pitanje je šta bi sada bilo.

– BiH je kroz historiju uvijek bila jača od svojih neprijatelja i odbranit će se i od ovih blokada – kazao je Lazović.

Akademik Ejup Ganić prisjetio se da je u ono vrijeme bila velika dilema, rat je dolazio i s referendumom i bez referenduma.

– U ono vrijeme, vojne i paravojne trupe su prolazile kroz BiH. BiH se mijenjala i imala svoju državnost. Bio je to dobar odziv, više od 60 posto glasali su Hrvati i Bošnjaci i značajan broj gradskih Srba. Pitanje je kako dalje. Mi želimo saradnju sa Srbijom, a vidimo da Srbija ima intenzivnu saradnju s RS. Mi smo i prije intenzivno sarađivali sa regionom, a Sandžak i danas treba to gajiti. Međutim, tražim taj probosanski pokret da se formira, jer kako da pravimo put Sarajevo-Beograd. Kako naš narod kaže, svi naši neprijatelji su danas slabiji nego što su onda bili, a ono što nisu mogli predvidjeti je da će druga strana napraviti genocid – kazao je Ganić.

Ratni član Predsjedništva RBiH i bivši gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić kazao je da je dugo razmišljao šta će reći o danima kada je donesena odluka da se ide na referndum i “kada smo izglasli referendumsko pitanje”.

– Imam dojam da svih ovih 25 godina mi pokušavamo objasniti nekome zašto smo bili za to. Zašto smo išli na referendum i zašto smo glasli tako. Kao da se osjećamo krivi i kao da se pravdamo. To je moj dojam. Mi neprestano pokušavamo objasniti da je to bilo legalno i legitimno i da je to najdemokratskijih načina biranja. Da je bilo šta neregularano u tom referendumu Međunarodna zajednica ga ne bi prihvatila. Prema tome, onog trenutka kada smo prihvaćeni, nema potrebe da se pravdamo – kazao je Komšić.

Mi smo, dodao je, izabrali važne vrijednosti “na kojim opstaje ova zemlja” – suverenitet, nezavisnost i ravnopravnost naroda, građana i ostalih.

– To su tri vrijednosti referenduma koje su za nas postale najviše vrijednosti. Ja mislim da se trebamo pitati u kakvom su nam stanju te vrijednosti. Nema potrebe da se pravdamo za refrendum, već da vidimo kakve su to vrijednosti i ko nam ih dovodi i pitanje. Znamo da su Radovan Karadžić i SDS tada bili protiv svega toga i pokušali su omesti referendum, vodili su propagandu da Srbi ne izađu na referednum. S druge strane, samo nekoliko dana nakon što smo izglasali pitanje, HDZ pravi svoj štab u Livnu i žele promijentii referendumsko pitanje. Oni su htjeli da mi izglasamo nezvisnost, ali ne suverenitet zemlje – dodao je on.

Trebalo je, dodao je Komšić, odvojiti BiH od Jugoslavije, ali da onda BiH nema suvereniteta.

– 25 godina se nama ovo sve osporava s istih mjesta, i suverenitet i nezavisnost zemlje i ravanopravnost zemlje. Ove vrijednosti nam moraju biti glavne, ne smijemo ih zaboraviti i u svim političkim previranjima. Trebamo vidjeti ko nam ruši ove vrijednosti. Naravno da, i suverenitet i teritorijalni integritet i nezvisnost se mogu dovesti u pitanje i nedemokratskom politikom. Moramo voditi računa o ravnopravnosti naroda. Jer često se želi pod tom firmom neravnopravnosti stvoriti neke insitucije koje će nam urušiti ove vrijednosti. Nemojmo biti naivni. Može biti pokušaja da nam neko to i silom dovede u pitanje. Ne smijemo dozvoliti da nas ikad više iko blokira, ne samo Sarajevo. Moramo biti spremni na to. Ako je pitanje sila, onda je takav odogovor. Ako je politika, onda politički odgovor – kazao je Komšić.

Mirko Pejanović, ugledni univerzitetski profesor i ratni član Predsjedništva RBiH, kazao je da i poruke njegovih “ratnih drugova” pokazuju “koliko smo bili jedinstveni u odbrani suvereniteta, integriteta i cjelovitosti BiH”.

Naglasio je da se ratno Predsjedništvo RBiH jedinstvom i snagom Armije RBiH odbranila BiH i došla do Dejtonskog sporazuma.

Podsjetio je na susret prije odlaska iz zgrade Predsjedništva BiH.

– Tada je Izetbegović, kome je bilo najteže i koji nije volio puno govoriti, rekao: “BiH je u ovom vremenu minulog rata stradala više nego ikad u svojoj prošlosti, ali imala je jednu sreću, a to je da su njom u vremenu rata upravljali i da su vodili odbranu ljudi koji su bili jednako patrioti prema toj zemlji”. To je ono mjesto kada smo jednako patriote, kada smo jedinstveni, kada želimo mir i ravnopravnost svakom čovjeku – ne može nas niko pobijediti – kazao je Pejanović.

Podsjetio je da je odluka o referendumu donesena u parlamentu.

– Ovo je bila demokratska odluka najvišeg tijela volje naroda, a to je parlament, ali parlament nije sebi dao za pravo da odluči već građani, i građani su odlučili. Čak 99 posto su glasali za da BiH bude suverena i nezavisna država. U ovo vrijeme kada su se teške političke borbe odvijale, to je jedan neočekivano visok broj građana koji su izašli na referendum. Zamislite da nije bilo tog glasanja, da nije bilo te odluke, šta bi moglo biti – dodao je Pejanović.

Upitao je koliko znači to što smo postali suverena i nezavisna država.

– To znači najviše za državu i građane, ali ono što je država dobila, to je međunarodno pravni subjektivitet i dobila je država pravo da bude subjekt mira u svijetu, da odlučuje o miru u svijetu. Građani su dobili pravo da uživaju ljudska prava. Kada smo došli na prve pregovore 1992. u Ženevu sa velikim poštovanjem je od strane međunarodnih medijatora bila je činjenica da je tu delegacija države BiH, delegacija BiH koja ima svoju čvrstu poziciju – naglasio je.

Nadalje, istakao je da smo došli do mira koji je međunarodno priznat i do sporazuma.

– Imamo li mi međunarodni subjektivitet, ali nemamo unutrašnji? Imamo i jedan i drugi, mi nemamo unutrašnju političku stabilnost. Imamo pitanja na koja treba odgovoriti. Državom BiH upravlja se po demokratskim standardima i ne može funkcionirati ako nema parlamentarne većine. Ako nje nema građani treba da biraju dok je ne bude, jer nam se u parlamentu opstruira država. Građani moraju gledati za koga glasaju na izborima. Potrebno je ubrzati evropski put i euroatlantski put, da se to sve desi u narednih pet godina. Jer tako dobivamo još jednu svjetsku zastavu za BiH, jednu imamo na Ist Riveru, a druga treba biti u Briselu. Tada će naši građani imati punu sigurnost – zaključio je Pejanović.

(Vijesti.ba / Avaz)