U Srbiji boravi oko 4.100 izbeglica i migranata, od čega je oko 3.800 smešteno u državne centre za azil i prihvatne centre, navodi se u mesečniku Beogradskog centra za ljudska prava koji prenosi podatke UNHCR.
Broj se nije izmenio od februara.
Najviše izbeglica i migranata je smešteno u centru za azil u Krnjači (577), prihvatnim centrima u Obrenovcu (717), Preševu (370) i Adaševcima (303), dok je najmanje boravilo u centru za azil u Tutinu i Banji Koviljači i prihvatnim centrima u Bosilegradu, Dimitrovgradu i Subotici.
Tokom februara, 594 stranca pokazalo je nameru da traži azil u Srbiji. Među njima je najviše bilo državljana Avganistana (148), Pakistana (151), Irana (97), Iraka (76), Sirije (38) i Indije (21).
Interesovanje za azil izrazili su i migranti iz Alžira, Albanije, Bangladeša, Kube, Kuvajta, Libije, Maroka, Ruske Federacije, Sudana, Tunisa, Turske, Ukrajine i Šri Lanke.
Od ukupnog broja tražilaca azila, 534 bilo muškaraca, a 60 žena. Od tog broja 137 je bilo maloletno, od kojih je 14 bilo bez pratnje roditelja ili staratelja.
U februaru je Kancelarija za azil donela jedno rešenje o dodeli utočišta za državljanina Irana i jedno rešenje o dodeljivanju supsidijarne zaštite za lice poreklom iz Somalije.
Kancelarija za azil donela je jedno rešenje o odbacivanju zahteva za azil za državljanina Pakistana, piše u mesečniku Beogradskog centra za ljudska prava.
(N1)
balkan se nesme bojati izbeglica i ako dodju milioni izbeglica balkan mora da svati da oni nece ostati iako ostanu neke grupe oni ce probati da dobiju pasose srbije bosne itd a onda ce opet ici dalje izbeglice na balkanu mogu i zele ostati samo na odredjeno vreme a ukoliko neko stvarno zeli ostati to ce biti jako nebitan broj a sem toga izbeglice donose kulturu i biricet tako gde izbeglice ostanu tamo je napredak