U Sarajevu danas 6. Kongres: Više od 700 delegata bira novog predsjednika SDA

0
14

u-sarajevu-danas-6-kongres-vie-od-700-delegatBIH – Stranka demokratske akcije (SDA) danas u Sarajevu, u dvorani Zetra, održava Šesti Kongres na kojem će birati predsjednika.

Više od 700 delegata iz svih dijelova Bosne i Hercegovine će odlučiti ko će biti treći predsjednik Stranke demokratske akcije, jedne od najjačih političkih stranaka u BiH u posljednjih 25 godina.

– 6. Kongres izborni –

Šesti, izborni, Kongres Stranke demokratske akcije održava se na 25. godišnjicu osnivanja ove stranke. SDA je osnovana 26. maja 1990. godine, u osvit raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, uvođenja višestranačja nakon skoro pola stoljeća vladavine jednopartijskog, socijalističkog sistema, i buđenja nacionalne svijesti naroda bivše države, formiranja nacionalnih stranaka i početaka težnji bivših jugoslovenskih republika da se odupru velikodržavnim aspiracijama i proglase nezavisnost kao države.

Do osnivanja SDA došlo je i u predvečerje agresije na Bosnu i Hercegovinu i troipolgodišnjeg rata u kojem će postati jedna od predvodnica borbe za mir, nezavisnost i suverenost nešto kasnije međunarodno priznate samostalne države Bosne i Hercegovine.  

Krajem prošle sedmice, Glavni odbor SDA usvojio je konačne liste kandidata za organe Stranke koji će biti birani na 6. Kongresu SDA. Utvrđena je lista kandidata za predsjednika SDA, a kandidati su Bakir Izetbegović, Irfan Ajanović i Šemsudin Mehmedović.

Jedan od njih, koji osvoji najveći broj glasova delegata na Kogresu, trebao bi zauzeti mjesto na kojem su se u SDA u proteklim godinama nalazili Alija Izetbegović, prvi predsjednik SDA i prvi predsjednik Predsjedništva BiH. Alija Izetbegović je na čelu SDA ostao do oktobra 2001. godine, predvodeći Stranku i bošnjački narod u najdramatičnijem periodu bosanske istorije, ratu vođenom od 1992.-1995. godine koji je okončan Mirovnim sporazumom pod patronatom međunarodne zajednice predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, SAD, 1995. godine.

Na Prvom Kongresu SDA, održanom u novembru 1991. u Sarajevu, Izetbegović je upozorio šta bi pokušaji dijeljenja Bosne značili za njene narode: “…neki novi kartografi, potpuno lišeni svijesti da sjede na buretu baruta, iscrtavaju neke nove karte i naveliko dijele Bosnu… Ako bure baruta eksplodira, nestaće sve u dimu i sramoti, i kartografi i generali, i sve stranke i sve vođe, svi zakoni i institucije, i najveći dio onoga što je na ovom prostoru godinama izgrađivano mukotrpnim radom desetina generacija. Pošto imaju nesreću da su neuništivi, ostaće samo tri iskrvavljena i poražena naroda, izbezumljena i srozana na granice barbarstva”.

– Najteže godine –

Uslijedila je agresija i rat koji je odnio na stotine hiljada života, dok je preko milion ljudi prisilno iseljeno sa njihovih ognjišta… Zemlja i njene patriote u borbi sa daleko nadmoćnijim neprijateljem potpomognutim jedinicama tadašnje JNA iz Srbije i Crne Gore, kraj rata dočekala je izranjavana i razorena.

U novembru 1995. postignut je Dejtonski mirovni sporazum za koji je Izetbegović izjavio: “Ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jest, u svijetu kakav jest, bolji mir se nije mogao postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve što je bilo u našoj moći da nepravda za naš narod i našu zemlju bude manja”.

Na prvim poslijeratnim izborima održanim 1996. SDA je osvojila najveći broj glasova. U Federaciji BiH osvojila je apsolutnu većinu, kandidat SDA Alija Izetbegović je izabran za člana Predsjedništva BiH. U Narodnoj Skupštini RS SDA je participirala sa 14 mandata od ukupno 83 mjesta.

U septembru 1997. održan je Drugi Kongres Stranke demokratske akcije na kojem su delegati poziciju SDA redefinisali kao “politički savez građana koji prihvataju program i ciljeve Stranke”.

SDA na općim izborima 1998. nastupila je sa koalicionim partnerima i osvojila 34,9 posto glasova. Kandidat koalicije koju je predvodila SDA Alija Izetbegović je ponovo izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Na izborima 2000. godine SDA je nastupila samostalno. SDA je nakon tih izbora ostala uglavnom opoziciona stranka.

– Aliju Izetbegovića naslijedio Sulejman Tihić –

Treći Kongres SDA održan je u oktobru 2001. u Sarajevu i tad je fokus djelovanja SDA od nacionalnog pomjeren ka općem, građanskom. SDA je sebe definisala kao “narodnu stranku političkog centra, otvorenu za sve građane Bosne i Hercegovine”.

Ovaj Kongres ostat će upamćen i po tome što se tokom njega Alija Izetbegović povukao sa pozicije aktivnog predsjednika SDA te je proglašen počasnim predsjednikom Stranke. Za predsjednika SDA izabran je Sulejman Tihić.

Alija Izetbegović preminuo je 19. oktobra 2003. i sahranjen je na šehidskom mezarju kovači u Sarajevu.

Opći izbori 2002. označili su povratak SDA među stranke pozicije. Tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić je izabran za člana Predsjedništva BiH.

– Kandidati za zamjenike predsjednika i potpredsjednike –

Četvrti Kongres SDA je održan 26. maja 2005. godine u Sarajevu, na 15. godišnjicu postojanja SDA. Na Kongresu su usvojeni Programska deklaracija i Statut SDA. Za predsjednika Stranke ponovo je izabran Sulejman Tihić. SDA je proklamovala kako će djelovati kao bosanska narodna stranka političkog centra, otvorena za sve građane Bosne i Hercegovine koji prihvate njene programske ciljeve.

“Stranka afirmiše evropske vrijednosti i standarde, te članstvo u evroatlanskim integracijama, uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti bosanskog identiteta. SDA će nastaviti da se snažno zalaže za građansko društvo i vladavinu prava. Svjesna da klica fašizma i totalitarizma u Evropi, a naročito na Balkanu, nikad nije iskorijenjena, SDA sebe vidi u frontu antifašističkih snaga koji se suprotstavlja svim oblicima diskriminacije i totalitarizma. U vremenu koje dolazi, SDA zajedno sa ostalim patriotskim i demokratskim snagama u Bosni i Hercegovini ima šansu da dovrši procese koje su otpočeli prije 15 godina”, navedeno je na web-stranici SDA citirajući programske dokumente s tog Kongresa.

Sulejman Tihić je i 2009. na Petom kongresu, održanom 26. maja u Sarajevu, izabran za predsjednika SDA, a 1. februara 2013. na Konvenciji SDA potvrđen mu je mandat čelnika SDA, a ostao je lider ove stranke sve do svoje smrti 25. septembra 2014. godine.

Za zamjenika predsjednika SDA koji će biti birani na Šestom Kongresu SDA predloženi su Adil Osmanović i Mihnet Okić.

Za potpredsjednike Stranke predloženi su Asim Sarajlić, Šefik Džaferović, Denis Zvizdić, Sadik Ahmetović, Ramiz Salkić, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Mirsad Kukić, Melika Mahmutbegović, Salko Sokolović, Husejin Smajlović, Edin Mušić, Sejad Delić, Halid Genjac, Senad Bratić, Nermin Mandra, Edin Ramić, Senad Šepić, Alija Budnjo, Refik Lendo i Semir Efendić.

(Anadolu Agency)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.