U Sandžaku smanjena nezaposlenost: Posao i dalje traže u zapadnoevropskim zemljama

7
3

Prema zvaničnim podacima u šest sandžačkih općina tokom 2017. godine smanjena je nezaposlenost. Pored zvaničnih Vladinih i mjera lokalnih samouprava, na smanjenje stope nezaposlenosti utjecao je značajan broj ljudi koji su posao pronašli u Njemačkoj ili u nekoj drugoj zapadnoevropskoj zemlji. Od 2016. godine iz Novog Pazara, Tutina i Sjenice je između 10 i 12 hiljada ljudi pronašlo posao u Njemačkoj, pretežno u sektoru građevinarstva, podaci su udruženja “Reintegracija”.

Iz Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) Republike Srbije u Novom Pazaru, koja pokriva i općinu Tutin, kažu da je krajem 2017. godine u Novom Pazaru bilo 18.419 nezaposlenih, od čega su na tržište rada prijavljene 8. 674 žene. U Tutinu posao traži 7.924 od čega 4.184 čine žene.

Upoređujući podatke za isti period od prije godinu dana, ocjenjuju da je trenutno pozitivan trend u zapošljavanju.

“Krajem decembra 2017. godine bilo je ukupno 26.346 nezaposlenih lica. Možemo reći da je oko tri procenta manje u odnosu na kraj 2016. Za nas to predstavlja pozitivan trend kretanja”, izjavila je PR Filijale NSZ-a u Novom Pazaru Aida Bojadžić.

Kako je dodala, veliki broj nezaposlenih u Novom Pazaru, što se kvalifikacione strukture tiče, je sa osnovnom školom i predstavljaju više od 46 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Najvećih broj je sa 3. stepenom 5.291, odnosno 6.275 prijavljenin sa 4. stepenom stručne spreme. Sa završenom visokom stručnom spremom na evidenciji je 1.237 osoba i među njima je najveći broj onih sa završenim fakultetom iz oblasti ekonomije i prava.

Prema riječima Bojadžićeve, u odnosu na godinu prije, tokom 2017. godine je za 20 posto povećan broj zaposlenih lica sa evidencije nezaposlenih, ali da, što se Filijale NSZ-a u Novom Pazaru tiče, ona u Srbiji spada u grupu filijala sa najnižim brojem zasnovanih radnih odnosa.

“I dalje imamo veliki broj nezaposlenih lica, ali u odnosu na prethodnu godinu, evidentno je došlo do porasta broja zaposlenih lica. Dobro realizovane mjere aktivne politike zapošljavanja su uticale na to“, ukazala je ona, navodeći primjer da je kroz stručnu praksu posao našlo 106 mladih.

Nakon obuke i prekvalifikacije preko tržišta rada i javnih radova značajan broj ljudi je došao do posla. Subvencijama za samošljavanje, 103 lica je u ove dvije općine je pokrenulo sopstveni biznis. Iz programa subvencija za samozapošljavanje gdje će tokom ove godine biti uključeni i evropski fondovi do sada je do posla došlo 137 osoba iz kategorije teže zapošljivo.

Veliki broj ljudi traži se za rad u građevinarstvu. Poslodavci u Novom Pazaru i dalje najviše traže radnike u oblasti proizvodnje džinsa i lahke konfekcije. Pored njih, traže se stručnjaci iz oblasti ekonomije, prava i administarcije, kao i agenti prodaje i osiguranja, komercijalisti, knjigovođe…

Udruženje “Reintegracija” iz Novog Pazara, uključeno u program “Posao za radnike Zapadnog Balkana”, raspolaže podacima prema kojima je u prethodne dvije godine samo iz Novog Pazara, Tutina i Sjenice posao i Njemačkoj, pretežno u oblasti građevinarstva, našlo između 10 i 12 hiljada ljudi.

Direkror “Reintegracije” Kadrija Mehmedović u izjavi za Anadolu Agency (AA) podsjeća da je Njemačka od 2016. godine za sve građane Zapadnog Balkana, ravnopravno kao za državljane zemalja članica EU, omogućila da uz ugovor sa poslodavcem mogu dobiti radnu dozvolu.

“Zahvaljujući, prije svega, velikom broju poslovnih ljudi sa ovog prostora u Njemačkoj, kojih po našem saznanju ima oko dvije hiljade, oni su od 2016. do danas zaposlili između 10 i 12 hiljada radnika. Većina njih, oko 90 posto, su na građevinskim poslovima“, rekao je Mehmedović i naglasio da su to zvanični podaci, jer Njemačka redovno objavljuje podatke koji su vezani za proceduru koja se odvija preko diplomatsko-konzularnih predstavništava.

U odnosu na prethodnu godinu, u šest općina srbijanskog dijela regije Sandžaka nezaposlenost je smanjena za više od 1.500 evidentiranih u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ). Novi Pazar, kao centar regije i najmlađi grad po starosnoj strukturi u Srbiji, sa preko 18 hiljada nezaposlenih, kada se poredi sa drugim gradovima u Srbiji, prednjači po broju onih koji traže posao. Prema zvaničnim podacina NSZ-a Republike Srbije, u januaru 2018. godine u Novoj Varoši posao je tražilo 1.995 građana. U Priboju je bilo 5.243, Prijepolju 4.834. Sjenici 5.256, a Tutinu 7.988 građana prijevljenih na tržištu rada.

U januaru 2018. godine u Srbiji je bilo 618.827 građana prijavljenih Nacionalnoj službi za zapošljavanje, što je za oko 80 hiljada manje nego za isti period 2017. godine.

(sandzacke.rs)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

7 KOMENTARI

  1. Vijest zvuči umirujuće. Manje nezaposlenih, znači više zaposlenih, a to znači veću kupovnu moć stanovnika. (Trgovine dobro rade, škole su pune đaka…, broj stanovnika raste…). Sve to , nažalost nije tako. Zbog masovnog egsodusa, odlaskom u inostranstvo, broj stanovnika se ne povećava nego smanjuje. To je naročito izraženo u Sandžaku. “Demokratama” u državnom vrhu depopulacija Sandžaka odgovara. Primjer malina i malinara. Sadžak je zadnjih godina živnuo zahvaljujući malini. Nakon pada cijena u 2017. niko iz vlasti nije prstom mrdnuo da malinare makar sa 50ak dinara po kilogramu obešteti. To bi bio minimalan finansijski podsticaj (zamislite samo koliko se novca troši na rashodovane ruske avione i drugu vojnu opremu, pa onda na subvencije državnim firmama…).
    Imam utisak da se namjerno malinari puštaju nizvodu, sa ciljem da se što manji broj mladih zadrži u Sandžaku, a da što dalje odu “trbuhom za kruhom”. Indolentan stav srpkih političara mogu i razumjeti, ali ne i šutnju naših predstavnika u Vladi Srbije. Neka im služi na čast. Bojim se da ih uskoro neće imati ko birati.

    0

    0
    • Pa maline su trzisna roba kao i svaka druga.Ne ocekujes valjda da drzava pomaze proizvodnju svih vrsta voca i povrca.Kome se ne isplate maline neka uzgaja nesto drugo.

      0

      0
      • Tačno je da je malina, i ne samo ona, tržišna roba. Ako malina ne ide neka ljudi uzgajaju nešto drugo. imam u vezi toga 2 pitanja:
        -Šta drugo?
        -Treba li zbog tog drugog uništiti ili napustiti zasade malina? Da bi se u potpunosti isplatila inicijalna ulaganja za zasad maline trba između 4 i 6 godina da cijena maline bude stabilna. Stabilnost obezbjeđuje država plaćanjem subvencija proizvođačima.

        Treba samo da vidimo kako Evropska unija desetinama, ne miliona, več milijardi evra plaća subvencije svojim poljoprivrednicima. Iz godine u godinu. Zašto to ne može i Srbija? Čini mi se da političkoj vrhuški u Beogradu pražnjenje Sandžaka, ne samo Sandžaka, odgovara iz više razloga.Čudi me da naši izabranici u Beogradu po ovom pitanju ni usta da otvore, ili sam možda neinformisan?

        0

        0
      • Fiat automobili su trzisna roba pa od drzave dobijaju 10 hiljada evra po zaposlenom . Tako i sa mnostvom drugih firmi koje rade u Srbiji. O drzavnim firmama vecitim gubitasima da i ne govorimo . I poljoprivredna proizvodnja se subvencionise ali ne maline koje uspevaju u brdskoplaninskim predjelima, odnosno Sandzaku .

        Stvarno veliko cudo kako za mnoge stvari ima sredstava ali uvek sredstva ponestanu kad su u pitanju Bosnjaci .

        0

        0
  2. “Smanjena” je nezaposlenost zato sto nam kompletna radna snaga ode u Nemacku trbuhom za kruhom a nije smanjena zato sto je drzava Srbija ucinilia nesto da se otvore fabrike po Sandzaku i uposli ova omladina, beze ljudi zato sto nemaju da se prehrane, postali smo DOLINA GLADNIH !

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.