Rožaje – Iako je jedna od najsiromašnijih opština u Crnoj Gori, Rožaje i te kako pomaže razvoj crnogorske ekonomije i to, obrazlažu ekonomisti, kroz novac koji familijama šalju iseljenici koji žive i rade u inostranstvu.
Samo preko „Vestern uniona“ u Rožaje se godišnje slije oko 2, 5 miliona eura. Ako se tome doda izvjesna količina novca koju građani dobiju na ruke ili posredstvom drugih načina uplata, ostaje računica da se samo u Rožaje godišnje „uveze“ najmanje tri miliona čistog kapitala, bez bilo kakve proizvodnje i izvoza. No najmanji efekat na kraju osjeti ta lokalna zajednica.
Sagovornik “Vijesti”, koji je insistirao na anonimnosti, smatra da ti transferi iz inostranstva višestruko utiču na rast crnogorske ekonomije.
Iako je riječ o novcu za lične potrebe on se, kupovinom namirnica, tehnike ili drugih potrepština, stavlja u promet i na taj način porezuje, odnosno, ističe naš sagovornik, povećava državni budžet.
Upućen u te prilike i ekonomista po struci, sagovornik “Vijesti” kaže da postoji ograničena količina eura, koja se uvozom umanjuje, pa su transferi iz inostranstva veoma značajna stavka koja poboljšava ukupni bilans plaćanja u državi.
“Novcem koji građanima stigne iz inostranstva povećava se kupovna moć stanovništva. Pored direktnog uticaja na životni standard, posebno u sredinama u kojima je privreda na niskom nivou, ti prilivi su značajni za državu, jer kompenzuju neke druge stavke kao što je novac koji trošimo na uvoz koji je u državi veliki”, kazao je on.
Zvuči paradoksalno da opština u kojoj više od trećine stanovništva živi od neke vrste socijalnih primanja značajno učestvuje u poboljšanju kompletne crnogorske privrede.
“Novac koji nam naši šalju iz inostranstva su mač sa dvije oštrice. U gradu ne radi gotovo nijedno preduzeće, ne otvaraju se nova radna mjesta, svi smo na ulici. Da nema eura kojim nas pomažu rođaci praktično ne bismo mogli da živimo. S druge strane ako je taj novac bilo kakva finansijska injekcija u crnogorski budžet, onda država ima malog interesa da poboljša privrednu sliku grada. Bolje će da živi od čistog kapitala, koji će iskamčiti jedino ako ljudi grcaju u siromaštvu, nego od otvaranja firmi koje uvijek mogu da proizvedu gubitke na njenu štetu”, smatraju u Rožajama.
Od oko 28.000 ljudi koliko je u gradu bilo prema posljednjem popisu, njih oko 5.000 živi i radi u inostranstvu. Oni svoje rođake nikada neće ostaviti bez hljeba. Prema podacima iz „vestern uniona“ dnevno se preko njih u Rožajama isplaćuje između 3,5 i 5.000 eura.
“Nekim danima, najčešće pred praznike, odradimo po nekoliko stotina naloga za Rožaje, što u novcu iznosi između 20 i 40 hiljada eura. Nemamo i ne dajemo tačne podatke, jer je to neka vrsta poslovne tajne, ali često izvjesni parametri ukazuju da ta opština prednjači po isplatama koje se ostvaruju preko nas“, kazali su u beogradskom „Eki transfersu“ koji obavlja poslove „Vestern uniona“ za Srbiju i Crnu Goru.
Kažu da se na nalozima za isplatu nalaze iznosi od 20, 30 eura, pa do nekoliko hiljada.
“Od socijale ne može da se živi. Da nema novca iz inostranstva u Rožajama bi odavno izbili socijalni nemiri. I prosto je nejasno na koji način možemo da izađemo iz krize“, kažu sagovornici “Vijesti”.
Ističu da im prijatelji, mladi iz drugih crnogorskih gradova često zavide.
“To je pogrešno razmišljanje. Ko god tako razmišlja, neka razmisli još jednom”, kaže sagovornik “Vijesti”.
Kada prođe sjutra, bez staža i penzije
Ekonomisti smatraju da pored pozitivnih aspekata transfera iz inostranstva ima i negativnih koji mogu biti dugoročniji.
“Kada vam neko daje čitavog života možete da se naviknete na to i postanete pasivni. Ne tražite posao, ne mučite se da poboljšate svoju finansijsku situaciju“.
Rožajci za to ponovo optužuju državu.
“Državni vrh je od nas stvorio grad socijalnih slučajeva, od mladih ljudi je kroz socijale napravio neradnike. Ima i onih koji bi da rade, ali nemaju gdje. Zbog toga su oni koji žive u sređenijim državama prosto prinuđeni da nam pomažu. Većina nas bi voljela da ne zavisi od drugog, već od sebe samih. A, i na zapadu je kriza, sve manje i oni zarađuju i mogu nama da šalju. Nešto se hitno mora preduzeti”, kažu.
Izvor: Bicent.com
