6. Januar 2020

U nastupajućoj 2020. godini Islamska zajednica & Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku, u petak večer, 03. januara, u prepunom Bošnjačkom islamskom kulturnom centru na Richmond Hillu, priredila je Veče duhovnosti i promociju zbirke “Plavsko-gusinjske usmene lirske pjesme”.

Specijalni gosti večeri su bili, autorica pomenute zbirke Senada Đešević, profesorica bosanskog jezika u Srednjoškolskom centru “Bećo Bašić” u Plavu, Damir Gutić, direktor Uprave voda i predsjednik OO BS u Plavu i poznati izvođač ilahija i kasida Hamza Škrijelja iz Novog Pazara.

VEČER DUHOVNOSTI: Prvi dio programa bio je posvećen islamskoj duhovnosti, inspiriran ilahijama i kasidama.

Na samom početku bogatog programa večeri, glavni imam hfz. Hako ef. Omeragić, proučio je ašere, poselamio specijalne goste i svim prisutnim poželio dobrodošlicu.

Mališani iz mekteba naše zajednice oduševili su prisutne kada su melodičnim glasovima, uz brižnu asistenciju njihovih učiteljica, Selme Mujović i Azre Čekić, proučili nekoliko ilahija i kasida na bosanskom i engleskom jeziku.

Selma Radončić i Ammar Charaf, već su prepoznatljivi u bošnjačkoj komuni sa odličnim izvođenjem ilahija i kasida.

Ispred bošnjačke omladine se obratio Paša Baković.

Kako je organizator najavio specijalnog gosta večeri Hamzu Škrijelja koji je doputovao iz Sandžaka.

U obraćanju on se posebno zahvalio na dosadašnjoj suradnji IZ Plav-Gusinje i Bošnjačko-američkoj nacionalnoj asocijaciji (BANA) sa kojima je uradio nekoliko važnih video projekata od velikog historijskog i nacionalnog značaja za bošnjački ummet, ističući video projekat o čuvenim Muftiji Šemsikadiću koji će uskoro početi sa snimanjem. Hamza je također naglasio, da je imao koncerte i nastupe u gradovima i državama širom Europe, ali Amerika je nešto posebno:

– Sve na jednu stranu, Amerika na drugu, – rekao je Hamza.

Nakon kratkog obraćanja, svoj bogati repertoar započeo je izvođenjem kaside o Ali paši i mulla Jakub ef. Kardoviću, i tako su se redale, “Samo Allah, istina je”, “Šehidi”…

U ime domaćina prisutne je poselamio predsjednik Odbora IZ h. Smajlje Srdanović, insistirajući da se u CG više radi na afirmaciji regije Sandžak, prozivajući one kojima je dat glas da nedovoljno čine na tome planu, ističući da čak ne smiju pomenuti Sandžak. Ujedno je pozivao sve organizacije u New Yorku da zajedničkim nastupom mogu više uraditi za svoj narod pa i kada su upitanju državni simboli CG, naglašavajući da nikada nećemo prihvatiti krstove koji se nalaze na aktuelnoj zastavi.

Gost večeri Damir Gutić, predsjednik OO BS u Plavu, prenio je srdačne selame iz Plava i zahvalio se organizatoru na pozivu. Gutić je istakao ulogu zajednice u namjeri očuvanja identiteta, iako, kako je rekao, da je red onih koji pomažu puno manji od reda onih koji odmažu. On je posebno naglasio da se BS kojoj pripada odlučila trčati maraton.

– Mi smo spremni da sučavamo naš identitet i da unaprijedimo položaj našeg naroda, da na neki način svi mi bolje i lagodnije živimo, sa nadom u Allaha da će tako i biti, – naglasio je Gutić.

PROMOCIJA ZBIRKE “PLAVSKO-GUSINJSKE USMENE LIRSKE PJESME”, AUTOR SENADA ĐEŠEVIĆ: U drugom dijelu programa održana je promocija zbirke “Plavsko-gusinjske usmene lirske pjesme” autora Senade Đešević. Promotor knjige je bio gl. urednik web magazina Bošnjaci.net Esad Krcić koji je istakao ulogu važnost očuvanja bošnjačke kulturne baštine, tradicije i nacionalnog identiteta kroz pisanu riječ, ističući, da mu je drago da je večeras sa nama vrijedni stvaraoc Senada Đešević, profesorica bosanskog jezika u Srednjoškolskom centru “Bećo Bašić” u Plavu. Te da se nada da će na sve nas ovdje u daleki New York, prenijeti dio svoje radne energije.

– Radi onih koji ne prate društveno-socijalne mreže samo da naglasim da je Senada najaktivniji prosvjetni radnik ne samo u Sandažaku ili CG, već uključujući i druge države na Balkanu, a i malo šire. To potvrđuju internacionalne i domaće nagrade koje su joj uručene upravo za uspjehe koje postiže u obrazovanju, književnosti kao i očuvanja izvorne kulturne baštine, ovdje ističemo, Bošnjaka plavsko-gusinjskog kraja, rekao je Krcić.

– Aktivnosti Senade Đešević pokazuju da svoj nastavnički poziv nije vezala samo za đačke učionice i obrazovanje đaka, već je izašla iz okvira škole da obrazuje i kulturno uzdiže sve one kojima sticanja znanja nikada nije dosta. Ujedno kojima je itekako važno da se očuvaju lirske narodne pjesme kao dio kulturne baštine plavsko-gusinjskog kraja, a to se jedino može uraditi zapisivanjem i objavom knjige što je upravo uradila Senada Đešević, nošena mišlju čuvenog mulla Mustafe Bešeskije: “Sve što je zapisano ostaje, šta se pamti nestaje”.

Krcić je u predstavljanju zbirke “Plavsko-gusinjske usmene lirske pjesme” – naglasio da je ideju u djelo je pretvorila Senada Đešević, koja je još prije nešto više od desetak godina počela raditi na projektu „Sačuvajmo od zaborava” uključujući i svoje učenike, na taj način podstičući ih da se brinu o svojoj kulturnoj baštini.

–Ono što jeste važno naglasiti, da je lirske pjesme prikupila, priredila, predgovor i rječnik manje poznatih riječi sastavila upravo Senada Đešević. Jedan dio pjesama su sakupili i njeni vrijedni đaci, tačno zapisujući riječ po riječ u stihu, strofi i pjesmi kako su im kazivali njihove nane, dede, tetke, očevi, majke i drugi, vodeći računa o jezičkom izražavanju i dijalektu plavsko-gusnjskog podneblja, -naglasio je pored ostalog.

Autorica Senada Đešević zahvaljujući se organizatoru večeri IZ Plav-Gusinje i promotoru, istakla:

– Cilj projekta upravo zapisivanje i prezentovanje narodnih lirskih pjesama, kao i pjesama koje se pjevaju na dugi glas, koje nažalost u našem kraju iščezavaju. Pjesme su zapisivane u više varijanti kako su ih čuli prilikom izgovora ili pjevanja na sijelima i u drugim prigodnim prilikama.

Đešević je u toku obraćanja pročitala par pjesama koje je zapisala, uvrstila u zbirci i spasila od zaborava.

Pored lirskim pjesama, Đešević se također bavi zapisivanjem anegdota, dijalektizama, kletvi, tužbalica, starih igara za djecu, prenoseći ih onako kako su ih čuli, čuvajući sve govorne jezičke osobine plavsko-gusinjske oblasti.

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles