Njemačka – Nakon donošenja zaključka da se rasprave o nacrtu platforme za izmjenu ustava IZ u BiH sprovedu i van matice u Mešihatima Srbije, Hrvatske i Slovenije takođe je odlučeno da se ovaj nacrt ponudi na raspravu i IZBNJ.
Iako je poziv na raspravu stigao dosta kasno i pored toga što je bio radni dan, njemu su se odazvali kako imami tako i predsjednici naših džemata i članovi Mešihata.
Sastanku u Sindelfingenu su ispred Rijaseta prisustvovali prof. Rifet Fetić kao i prof. dr. Hilmo Neimarlija. Uvodno obraćanje je iznio muftija Pašo ef. Fetić koji se zahvalio gostima na njihovom dolasku te ukratko predstavio ulogu i značaj donošenja novog ustava. Predavši riječ prof. Rifetu Fetiću on se obratio ovom skupu kojeg su činili imami iz Njemačke: Enver ef. Pašalić, Salem ef. Hurić, Fahrudin ef. Džinić, Redžo ef. Šekić, Mirhet ef. Joldić, Šahin ef. Efendić, Muhamed ef. Alihodžić, Bilal ef. Hodžić, te imami iz Švajcarske: dr. Muris ef. Purić, Jasmin ef. Demić, kao i članovi Mešihata predsjednik Edin Atlagić, član Mešihata Ševket Zukić, i predsjednik IG Stuttgart dr. Ferid Kugić.
Profesor Fetić je istakao da je dr. Hilmo Neimarlija ujedno autor trenutno važećeg ustava iz 1997. Uvidjevši potrebu za njegovom izmjenom IZ u BiH je odlučila da sačini ekspertni tim koji će ponuditi nacrt platforme za izmjenu ustava. Ustav je prošao konsultacije ustavne komisije te se sada nudi na razmatranje kako u matici tako i u mešihatima van domovine.
U svojoj prezentaciji Fetić je govorio prije svega o ustavu iz 1997 godine ukazujući na promjene koje nudi novi ustav.
Dr. Hilmo Neimarlija je na početku svog izlaganja izrazio svoje zadovoljstvo kao i oduševljenost onim što su džemati u dijaspori za ovako kratko vrijeme postigli. U svom obraćanju dr. Neimarlija je između ostalog kazao da IZ nije civilno društvo, i ne može biti ustrojena poput sportskog društva, niti poput crkve niti može biti isključivo zajednica imama. Cilj dolaska u Njemačku je da se upravo ovom dijelu IZ u dijaspori ukaže na njen značaj i važnost u svim ovim promjenama, jer iako IZBNJ nije najbrojnija ona zasigurno ima najdužu tradiciju organizovanog djelovanja. Veoma je bitno ustavom regulisati status džemata u dijaspori kao i njenu organiziranost. Trenutno, muftijstvo u dijaspori kao vid organizovanja nije ustavno definisano stoga pitanje dijaspore se mora riješiti na najobolji mogući način, jer je više od 1/3 naših građana u dijaspori. Takođe je istakao činjenicu da smo mi jedina u potpunosti autotohna zajednica koja je na najbolji način ustavno konstituisana. Ustav iz 1997 godine je donesen bez ikakvog pritiska, ali se uviđaju njegove manjkavosti i nedefinisanosti tako da se krenulo ka promjenama koje su na tragu programa reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića. Posebno je naglasio da nam nedostaje ustavna i normativna kultura, a vi živite u zemljama koje to veoma dobro poznaju i koje imaju dugu tradiciju stvarne demokratije-rekao je dr. Neimarlija.
Muftija Pašo ef. Fetić se zahvalio na obraćanju naših gostiju ponudivši prisutnima mogućnost da se uključe u raspravu.
Bilal ef. Hodžić je postavio pitanje kakav će biti budući status IZBNJ, da li ćemo biti tretirani kao muftijstvo ili ćemo biti vraćeni na nivo medžlisa.
Šahin ef. Efendić je zatražio da se rješavanje statusa dijaspore ne ostavlja za kasnije, ako se može odmah riješiti.
Edin Atlagić, predsjednik zajednice, se osvrnuo na sam nacrt platforme istakavši da je njezin cilj unaprijeđenje organa IZ. Ocijenio je predviđeno ustrojstvo i pristup kvalitetnim i funkcionalnim. Uvođenje srednjeg nivoa organizovanja tj., muftijstava je sa njegove strane također ocijenjeno funkcionalnim. Istakao je dalje, da muslimani kao individualci uživaju velika prava u Njemačkoj, što se međutim trenutno još ne odnosi na muslimanske institucije, pošto su zajednice muslimana još organizirane kao udruženja građana, koja obavljaju određene vjerske aktivnosti. Cilj muslimanskih zajednica stoga mora biti da steknu kvalitetniji tj. javno-pravni status na ovim područjima, a IZ u BiH bi trebala stvoriti za svoje zajednice u dijaspori jedan takav ambijent i insistirati da se zajednice u dijaspori usmjere ka tom cilju. Dalje je istakao da IZBNJ ima određeni kvantitet i da mora ostati funkcionalna, stoga ne smije spasti na niži nivo tj. nivo medžlisa.
Muftija Fetić se osvrnuo na resor za vanjske odnose i dijasporu rekavši kako je nužno da se odnosi redefinišu. Smatram, rekao je muftija da je ured za dijasporu ispunio svoju ulogu i da se treba transformisati shodno današnjem stanju na terenu. Moramo se posebno posvetiti:
a)Očuvanju naših veza sa IZ u BiH.
b)Ojačati ulogu dekreta.
Prof. Rifet Fetić je nakon ovih pitanja odgovorio da kada je govoreno o naknadnom rješavanju pitanja dijaspore time se mislilo odmah nakon rasprava. Mi nismo htjeli ništa da definišemo prije nego čujemo mišljenja iz dijaspore. Kako organizovati islamske zajednice u dijaspori? Da li po principu teritorijalne zastupljenosti? Koje standarde postaviti da bi neko mogao biti muftijstvo? Da li svaka zemlja može imati muftijstvo, jer neke imaju samo par džemata. Da li odvojeno tretirati Evropu, Australiju i SAD gdje živi najveći broj Bošnjaka? Pitanje dijaspore je kompleksno, ali ono mora biti riješeno i dijaspora mora imati svoj status.
Član Mešihata IZBNJ Ševket Zukić je na početku svog obraćanja izrazio zadovoljstvo da je došlo do razgovora o ovim promjenama istakavši da je nužno da dođe do redefiniranja odnosa. Mi smo možda posljednja generacija koja želi da uredi odnose sa IZ u BiH- rekao je Zukić-, da li će to naša djeca ili unučad htjeti, da li će se i dalje vezivati za domovinu ostaje pod znakom pitanja.
Rifet Fetić je prenio da je dijaspora veoma važna za BiH jer se pored domaće proizvodnje i priliva materijalnih sredstava iznutra veliki dio sredstava priliva i iz dijaspore bez koje bi ekonomija BiH bila zasigurno siromašnija. Nekada smo se vezivali za dijasporu zbog materijalnih sredstava koja iz nje dolaze, međutim to je vrijeme prošlo, jer je IZ u BiH postala dovoljno jaka da se može osloniti na vlastite resorse.
Jasmin ef. Demić imam u Zugu (CH), je ponovio konstataciju Zukića da smo mi možda posljednja generacija koja želi da uredi odnose sa Rijasetom. Demić je govorio kako smo mi organizovani kao udruženja građana i da naš status nije isti kao status džemata u BiH. Prilikom problema u džematima reis lično sobom učestvuje u rješavanju problema, dok su kod nas imami prepušteni sami sebi i nema nikoga da imame zaštiti.
Dr. Muris Purić imam u Argau (CH), je takođe se osvrnuo na određene izazove s kojima se suočavamo istakavši da nam trebaju jaki i dobro organizovani džemati. Moramo pronaći sistem menadžmenta i osmisliti ga- rekao je između ostalog Purić.
Dr. Neimarlija se osvrnuo na spomenute dileme i pitanja rekavši da mi imamo jedno dragocjeno iskustvo organizovanja islama van matice. Džemat naše djece je virtuelni džemat, šta će ih vezivati za IZ? Oni koji su lišeni svojih korijena gube svoj identitet. Mi ne možemo islam nacionalizirati, islam je nadnacionalan. Vezano za pristup dijaspori moramo imati na umu- rekao je dr. Neimarlija- da je stanje islama na zapadu različito. Jedino je u Austriji i Belgiji islam priznat kao vjera što automatski traži drugačiji pristup.
Dr. Kugić se takođe obratio skupu rekavši da moramo nastojati što duže da održimo vezu sa maticom a takođe i matica sa dijasporom. Dr. Kugić je govorio i o fakultetima za islamsku teologiju koji će u budućnosti da obrazuju naše imame te da se i o tom segmentu treba povesti računa.
Na kraju rasprave je donešen sljedeći zaključak:
IZBNJ podržava nacrt plana za imjene ustava IZ u BiH uz prijedlog da IZ u dijaspori imaju srednji nivo organizovanja tj. muftijstvo, i da se uspostave standardi po kojima će se moći određenoj zajednici priznati nivo muftijstva. IZBNJ treba da zadrži nivo Mešihata/Muftiluka i da bude ravnopravno tretirana kao i ostala muftijstva van domovine.
(IGBD)
