Tutin: Nana Safija tka i u 86. godini

0
12

Foto: Novosti

Tutin – Mada je nedavno ušla u 86. godinu, Safija Omerović, iz sela Nadumci kod Tutina, još je zdrava i vitalna, odlično vidi i čuje, besprekorna je prelja, vezilja i tkalja, u kreiranju i tkanju čuvenih pešterskih ćilima nema joj premca “od Novog Pazara do Tutina i dalje, sve do Sjenice i Prijepolja”, i ima vremena i snage da sama održava svoju baštu i cvetnjak kojima se ponosi.

“Volim da je oko mene sve lijepo i šareno, kad je ljeto i kad mi je bašta puna cvijeća, iznesem ćilime, gledam ih, uživam u bojama i kreacijama, kombinujem i razmišljam: kako da smislim i na ćilim prenesem neku novu i još ljepšu šaru… Mislim da mi ljubav prema tkanju i ćilimarstvu mnogo pomaže u životu, da mi daje neku posebnu snagu i da mi održava vitalnost i dobro zdravlje”, priča Safija, i s ponosom nam pokazuje vrt koji sama okopava, cvijeće koje za svoju dušu neguje i ćilime koje je spremila za jednog Italijana i za dvojicu Sandžaklija – jednog na radu u Njemačkoj i drugog koji živi u Americi.

“Izrada ćilima traži mnogo znanja, iskustva, strpljenja i kreativnosti, potreban je, naravno, i dobar vid, a ja ga, hvala bogu, još imam. Sve radim ručno, od pripreme vune pa do tkanja posljednje niti. Nije mi teško da na jednom ćilimu radim mjesecima, nekada i po pola godine, ili da na jednoj šari ostanem po nekoliko dana samo da ispadne onako kako sam zamislila”, priča Safija, i naglašava da od tkanja ćilima još može da izdržava samu sebe, jer je potražnja odlična, a cijena dobrog ćilima je, u zavisnosti od veličine, kvaliteta vune, kreacije i boja, i po nekoliko hiljade eura.

U svom poslu ima i punu podršku sina Mersudina (jednog od najboljih stočara u ovom kraju) i njegove porodice.

Novosti

“Tkanjem se bavim od djevojačkih dana. Učila sam zanat od majke, drugarica i komšinica. Za razbojem sam neprekidno duže od šest i po decenija, ni sama ne znam koliko sam ćilima izatkala. Kad bih sve sastavila, vjerovatno bih mogla da prekrijem nekoliko fudbalskih igrališta. Bilo je i lijepih para. Danas više radim iz zadovoljstva i uvijek jedva čekam da sednem za razboj. Nikada ništa ne crtam i ne skiciram, mušterije mi obično donesu mustru ili mi ispričaju šta žele, a ja to “snimim” i zabilježim u glavi. Na kraju sve ispadne milimetarski precizno, onako kako smo se zajednički dogovorili i kako smo željeli”, dodaje Safija, i nada se da će, bez obzira na to što je uveliko u devetoj deceniji života, još dugo tkati i da će njeni ćilimi ukrasiti još mnogo stanova i kuća u Novom Pazaru, Beogradu, Sarajevu, Skoplju i širom Evrope.

Uz kućne i poljske poslove, i ostajanje za razbojem do kasno u noć, Safija je s pokojnim suprugom Hajrom Omerovićem izrodila, odgajila i na pravi put izvela devetoro djece. Troje, nažalost, više nisu među živima, ali se zato ponosi četvoricom sinova, dvema kćerkama i velikim brojem unučadi.

Ćilimarstvo na Pešteru, poznatom po stočarstvu, kvalitetnoj vuni i kreativnim tkaljama, ima vjekovnu tradiciju – jedno vreme svaka druga porodica živjela je od izrade ćilima i tkanja. Iako bez ikakvog školskog obrazovanja, žene s Peštera prave su umjetnice u ovom poslu. Svojim majstorijama svojevremeno su oplemenile Dvor u Beogradu, a specijalne ćilime izatkale su i za svadbu kralja Aleksandra.

(Novosti.rs)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.