Turska opozicija: Referendum će produbiti probleme

Turska – Ostao je samo dan do referenduma na kojem će turski birači odlučiti da li žele da njihovom državom upravlja predsjednički ured sa znatno većim ovlastima.

Cilj predloženih ustavnih izmjena o kojima će se glasati na referendumu 16. aprila jeste transformisati trenutni sistem u Turskoj u izvršni predsjednički.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan, njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) i desničarska MHP (Stranka nacionalističke akcije) kažu da će novi sistem učiniti Tursku efikasnijom i stabilnijom.

Sezgin Tanrikulu predvodi kampanju CHP-a za odričan glas na referendumu [Al Jazeera]

Glavna opoziciona Republikanska narodna stranka (CHP), prokurdska Narodna demokratska stranka i drugi kritičari zastupaju stav da će amandmani dati previše moći pojedincu, narušivši razdvajanje ovlasti u Vladi.

U Turskoj vlada vanredno stanje otkad je grupa u turskoj vojsci pokušala srušiti Vladu u neuspjelom pokušaju državnog udara u kojem je ukupno ubijeno blizu 300 ljudi.

Odnosni Ankare sa Evropskom unijom, posebno sa Njemačkom i Holandijom napeti su od prošlog mjeseca kada su ove dvije države zabranile turskim ministrima kampanju za referendum unutar njihovih granica, gdje žive milioni turskih glasača.

Al Jazeera razgovara sa Sezginom Tanrikuluom, višim zastupnikom CHP-a koji predvodi kampanju te stranke za odričan glas na referendumu, o njegovim pogledima na ustavne izmjene i njegovom odgovoru zagovornicima ustavnih amandmana.

• Koji je Vaš odgovor na Vladin argument da je parlamentarni sistem koji je trenutno na snazi u Turskoj neefikasan i da vodi Tursku ka nesigurnoj situaciji i krizama?

– Prihvatamo da parlamentarni sistem u Turskoj ima svoje manjkavosti. Međutim, prijedlog AKP-a ima potencijal da produbi probleme u sistemu, umjesto da ih riješi. U Turskoj postoji parlamentarni sistem više od 100 godina. Odbacivanje ove tradicije neće ništa riješiti.

AKP pokušava uvesti osobenjački „predsjednički sistem“ bez presedana, dok bi u praksi zapravo ukinuli parlamentarni sistem.

Turska je veoma raznolika u pogledu svojih političkih i društvenih boja. A parlamentarni sistem je bio platforma na kojoj su se ove boje miješale, pregovarajući i diskutujući o problemima da bi dostigli zajedničku mudrost.

Parlamentarni sistem nije nešto nedodirljivo i sveto. Međutim, kristalno je jasno da problemi koje imamo u Turskoj ne potiču iz samog sistema, već iz načina na koji se primjenjuje u Turskoj.

Primjera radi, postoji problem zastupanja u Turskoj kao rezultat izbornog praga od deset posto za političke stranke. To je proizvod Ustava koji je stupio na snagu nakon vojnog udara 12. aprila 1980. Drugi problem je kršenje pravila o razdvajanju ovlasti, zbog kojeg se ne može uspostaviti nezavisno sudstvo.

Mi smo u više navrata iznosili prijedloge za rješavanje ovih i drugih pitanja, ali nismo dobili pozitivan odgovor AKP-a. Vladajuća stranka je iskoristila sve mane trenutnog parlamentarnog sistema, okrenuvši ih u svoju korist, posebno visok izborni prag.

• Kakva će, po Vašem mišljenju, biti budućnost Turske, ukoliko se na predstojećem referendumu glasa za izmjene?

– AKP se suočava sa ozbiljnom političkom krizom. Oni žele izbjeći odgovornost za krizu koju su izazvali tokom 15 godina, koliko su na vlasti i pokušavaju okriviti parlamentarni sistem za trenutnu situaciju. Međutim, budući da mi [CHP] veoma dobro razumijemo dinamiku Turske, mi znamo da bi glasanje za izmjene na referendumu produbilo krizu.

Postoje brojni strukturalni problemi u Turskoj, uključujući kurdsko pitanje. Antidemokratske prakse su razlog za ove probleme. Bez obzira koji politički sistem bude na snazi u Turskoj, ovi problemi će ostati, pa čak se i pogoršati, ako Turska ne dovrši proces demokratizacije.

Ukoliko pokušate nametnuti jednu boju, vladavinu jednog čovjeka, u ovom šarenom mjestu, problemi će se produbiti. Stoga će glasanje „za“ na referendumu vjerovatno učiniti ove različite boje uznemirenim i mrzovoljnim.

Recimo da je 51 posto populacije glasalo za izmjene na referendumu, to će značiti otuđivanje ostalih 49 posto. A u nametnutom sistemu nema predloženih rješenja za hipotetičkih 49 posto.

Postoje samo prisilni pristanak, otuđenje i odbacivanje.

• Kako je pozicioniran CHP u trenutnoj krizi između Turske i nekih od njenih evropskih saveznika? Da li to na bilo koji način pomaže kampanji za ili protiv potvrdnog glasa na referendumu? Mislite li da neke evropske države zauzimaju stav u korist odričnog glasa te da se u skladu s tim ponašaju?

– AKP je započela vještačku krizu sa Evropom. Istina je da imamo problema sa Evropskom unijom, posebno u vezi zastoja sa pregovorima o pridruživanju. Međutim, razlog za krizu Turske sa Njemačkom i Holandijom je to što političari desničari podržavaju jedni druge [kako bi dobili veću podršku javnosti].

AKP pokušava pojačati nacionalističke osjećaje u Turskoj kako bi dobio više glasova na referendumu, dok političari desničari u Evropi koriste ovu politiku AKP-a da poboljšaju desničarske tendencije u svojim državama.

Stav CHP-a je nepokolebljiv: vođenje miroljubive politike u državi i van nje. Turska ne može podnijeti više tenzija, ali ni vladajuća stranka ni političari u Evropi ne mare za to.

• Imate li ikakvih sumnji u vezi toka referenduma, budući da se održava dok je na snazi vanredno stanje? Ako imate, kakvi bi se problemi mogli pojaviti? Kako se pripremate u pogledu praćenja referenduma?

– O tako važnom ustavnom amandmanu nije trebalo organizovati referendum dok je na snazi vanredno stanje. Referendum će produbiti polarizaciju kroz koju Turska prolazi. Ustavi su proizvodi kolektivnog kompromisa. Mi ćemo imati referendum u okruženju polarizacije, a ne kompromisa.

Sigurnost ovog referenduma ugrožena je u određenim regijama. CHP će uložiti maksimalan napor da prati glasanje i spriječi bilo kakvu potencijalnu prevaru.

• MHP, stranka krajnje desnice, donedavno je nepokolebljivo odbijala ideju o izvršnom predsjedništvu. Šta mislite o oštrom zaokretu u stavu ove stranke i njihovoj bliskoj saradnji sa AKP-om? Mislite li da će se ova saradnja nastaviti nakon referenduma?

– Izgleda da su ove dvije stranke u savezu u skladu sa dogovorom da podijele vlast. Međutim, ne znamo kako će se implementirati ovaj proces dijeljenja vlasti. Mnogi koji pripadaju biračkoj bazi MHP-a nisu zadovoljni ovim aranžmanom.

Lider MHP-a Devlet Bahceli nije provjerio sa biračkom bazom ove stranke prije donošenja odluke [da stanu na stranu AKP-a]. Kakav god da bude rezultat referenduma, vjerujem da će se nesuglasice sa MHP-om intenzivirati, a njihov sporazum sa AKP-om će propasti.

• Odnosi između Turske i EU prolaze kroz tešku fazu. Došlo je do zastoja u pregovorima o pridruživanju, a obje strane su razmijenile oštre primjedbe nakon nedavne krize u vezi posjeta turskih ministara. Kakvo je Vaše viđenje budućnosti bilateralnih odnosa i mislite li da će postojati volja s obje strane da se poprave odnosi?

– Takva volja ili cilj nisu prisutni kod AKP-a. Da bi postigli napredak u pregovorima, obje strane moraju ispuniti svoje obaveze. AKP bi trebao poduzeti korake ka demokratizaciji, transparentnoj upravi i razdvajanju ovlasti. Međutim, ova stranka je daleko od toga.

Vlada vidi članstvo u EU kao prepreku za ostvarenje vlastitih ciljeva. Sa AKP-om na vlasti, Turska bi se mogla udaljiti od puta ka članstvu u EU.

Izvor: Al Jazeera

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Turska opozicija: Referendum će produbiti probleme