Turska na vrućem limenom krovu ustavnih promjena

0
30

Parlament Turske izglasao je usvajanje 18 amandmana na Ustav što će omogućiti prelazak s parlamentarnog na predsjednički sistem u ovoj državi. U borbi za novi ustav, pažnja je usmjerena na pridobivanje turskog javnog mnijenja dok se čeka raspisivanje referenduma.

Turski parlament je nedavno usvojio paket prijedloga ustavnih promjena u drugom i posljednjem krugu glasanja. Od ukupno 550 članova Parlamenta, njih 339 je bilo „za“, a 142 „protiv“.

Sada Turci čekaju da predsjednik Recep Tayyip Erdogan odobri ustavne amandmane. Kada predsjednik ratificira usvojeni zakon bit će određen tačan datum održavanja referenduma o ustavnim promjenama.

Prema saopćenju Mustafe Elitasa, zamjenika šefa parlamentarnog bloka vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), referendum bi mogao biti održan najkasnije u nedjelju 16. aprila 2017. godine.

Zahtjevi i prilike

Turski politički analitičar Bekir Atacan za Al Jazeeru kaže kako su ustavne promjene bile jedan od zahtjeva Republikanske narodne stranke (CHP) 1937. godine. U to vrijeme, promjene je zagovarao tadašnji premijer Turske Ismet Inonu. Protivnici ustavnih promjena odbili su takve korake pozivajući se, u to vrijeme, na bolest predsjednika Turske Mustafe Kemala Ataturka.

Atarturk je umro 1938. godine, a nakon njega na vlast dolazi Inonu koji tada mijenja svoje stavove u vezi s izmjenama Ustava. On odbija izvršiti promjene koje je prvobitno zagovarao, a Turska se suočava sa brojnim ustavnim krizama, tvrdi Atacan.

Ovaj turski političar ističe kako je nekadašnji predsjednik Turgut Ozal nakon stupanja na vlast iznosio ideje o izmjeni Ustava, ali kako nije imao mogućnost to i ostvariti. Isto je učinio i AKP još od dolaska na vlast 2011. godine, s tim da nije bilo prilika za takve izmjene prije 2016. godine.

Atacan tvrdi kako će novi ustav dobiti apsolutnu većinu (51 posto) glasova koji su potrebni za izmjene i dopune u narednom referendumu, pojasnivši kako su ustavne reforme stari zahtjev turskog javnog mnijenja, te kako to nije produkt trenutka.

Atacanova očekivanja se podudaraju sa rezultatima anketa koje je proveo Centar za istraživanje Optimar od 3. do 10. januara. Anketa je pokazala kako 53 posto ispitanika podržava ustavne reforme u državi.

Između dva pola

Vladajući AKP i Stranka nacionalnog pokreta (MHP) djeluju zajedničkim snagama u pravcu izmjena i dopuna Ustava i na formiranju novih koalicija, koristeći popularnost predsjednika Erdogana kako bi zadobili veće povjerenje javnosti u korist ustavnih reformi.

Stranka Saadet je također podržala ustavne reforme, a njen lider Mustafa Kamalak kaže kako „trenutni Ustav nije odgovarajući za upravljanje državom“, misleći pod tim na „ostatke vladavine vojnog udara“.

Iako ova stranka nije ušla u Parlament, jer nije prešla izborni prag na posljednjim izborima, ona uživa veliku popularnost u islamskim krugovima i radi se o stranci koja je u stanju potaknuti javnost da stane iza njenih stavova.

Glasnogovornik Predsjedništva Turske Ibrahim Kalin je rekao kako će Erdogan imati aktivnu ulogu u uvjeravanju turskog naroda da glasovima podrži ustavne reforme, uzevši u obzir kako se on najviše zauzimao za usvajanje novog ustava.

Stranke AKP i MHP namjeravaju započeti zasebne kampanje kako bi osigurali podršku ustavnim promjenama, čim se u Turskoj poboljšaju vremenske prilike zbog ekstremne hladnoće koja je zahvatila državu ovih dana.

Bijela zastava

Što se tiče opozicione Republikanske narodne stranke (CHP), koja se protivi promjenama, ona je podigla bijelu zastavu u borbi za javno mnijenje gdje nema prostora za sivu zonu.

Prema medijskim izvještajima, stranka je odredila opće smjernice za kampanju: isticanje isključivo turske zastave i izbjegavanje bilo kojeg stranačkog simbola. Također, distancirat će se od Narodne demokratske stranke (HDP) koja nailazi na široke osude nakon eskalacije napada Radničke partije Kurdistana (PKK) sa kojom je bliska.

Zastupnik CHP-a u Parlamentu rekao je za Al Jazeeru kako će stranka pojasniti turskoj javnosti negativne posljedice ustavnih promjena koje će narušiti balans nadležnosti i vlast ograničiti na jednu osobu, kako to tvrdi.

Ustavne promjene obuhvaćaju izmjene prema kojima je za preispitivanje predsjednika neophodna podrška 60 posto članova Parlamenta, dok za izvođenje predsjednika pred Ustavni sud mora postojati dvotrećinska podrška Predstavničkog doma.

Predsjednik će, također, imati ovlasti da imenuje polovinu članova Sudskog savjeta, imenuje Ministarsko vijeće, mijenja vlade i ukine funkciju premijera.

Izvor: Al Jazeera


Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Turska na vrućem limenom krovu ustavnih promjena


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.