U Beču danas gotovo svaki drugi učenik osnovnih i srednjih škola muslimanske je vjeroispovijesti, pokazuju novi podaci Austrijskog integracijskog fonda. Prema statistici, muslimani sada čine 41% bečkih osnovnoškolaca, dok broj katolika bilježi stalni pad.
U dvomilijunskom Beču, koji je istovremeno i savezna pokrajina, muslimani danas čine daleko najveću vjersku skupinu u obaveznim školama – osnovnim, srednjim i specijalnim. Više od 40 posto (41,2) bečkih osnovnoškolaca islamske je vjeroispovijesti. Gotovo svaki drugi učenik obaveznog devetogodišnjeg školovanja u Beču je musliman, pokazuju podaci Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), objavljeni uoči početka školske godine 2025/26.
Ovi brojevi kod mnogih Bečana izazivaju nevjericu i šok, a već sedmicama su “vruća tema“ u austrijskoj javnosti. Neki mediji čak pišu kako Beč postaje “muslimanski grad u kojem islam dominira“, dok drugi naglašavaju da je riječ o legalno boravećoj djeci, čije prisustvo austrijske vlasti dobro poznaju, piše današnji Večernji list.
Veliko pitanje ostaje: koliko je austrijskom društvu pošlo za rukom da ih integrira u vrtiće, škole i univerzitete? Bečki poučak pokazuje da je integracija dvosmjerna ulica – dok država zahtijeva učenje njemačkog jezika, poznavanje austrijske historije i evropskih vrijednosti, dio muslimanskih porodica to doživljava kao pokušaj asimilacije. Zato se mnogi radije drže zajedno, u zatvorenim zajednicama, komunicirajući među sobom na maternjem jeziku. Njemački ostaje u zapećku, što produbljuje jaz u društvu.
Većina austrijskih muslimana potječe od gastarbajtera koji su u ovu alpsku zemlju došli 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Danas se procjenjuje da u Austriji živi između 700.000 i 800.000 muslimana. Po etničkom porijeklu, najbrojniji su Turci – oko pola miliona, zatim slijede Bošnjaci, zatim Afganistanci, Kurdi, Čečeni, Iranci, Arapi i Pakistanci.
Prema službenim podacima od 1. januara 2024, Austrija ima 9,16 miliona stanovnika. Muslimani čine između 8 i 9 posto ukupne populacije, dok 80,3 posto stanovništva čine Austrijanci, a 19,7 posto stranci. Islam je u Austriji priznat kao religija još 1912. godine, i to upravo zbog Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, nakon što je zemlja bila pod okupacijom Austro-Ugarske.
Zašto baš Beč? Zato što je glavni grad Austrije oduvijek bio magnet za migrante – multikulturni grad otvoren različitim kulturama i identitetima. Već u doba Austro-Ugarske bio je utočište doseljenika, a danas predstavlja evropsku metropolu u kojoj se jasno vidi sudar demografskih tokova.
Prema podacima za 2024/25. godinu, u javnim bečkim školama bilo je 112.600 učenika. Od njih, 41,2 posto izjasnilo se kao muslimani, dok je 34,5 posto bilo kršćana – 17,5 posto rimokatolici, 14,5 pravoslavci i 1,7 posto protestanti. Dvadeset i tri posto učenika nema nikakvu vjersku pripadnost.
Demografski trend jasno pokazuje pad broja katolika i rast muslimanske djece. U srednjim i strukovnim školama muslimanska djeca čine čak 49 posto, dok kršćanska iznose između 31 i 33 posto. U osnovnim školama omjer je nešto uravnoteženiji, ali i tu muslimani prednjače.
Najčešći maternji jezici su: bosanski/hrvatski/srpski (21%), turski (18%), arapski (9%), rumunjski (7%) i albanski (6%).
Demografske promjene izazvale su oštre reakcije političkih stranaka. Krajnje desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) koristi ove brojke kao dokaz „propale integracijske politike“. Predsjednik kluba zastupnika FPÖ-a u bečkoj skupštini Maximilian Krauss izjavio je: „Podaci potvrđuju ono na što mi godinama upozoravamo: 28 posto mladih iz trećih zemalja niti se školuje niti radi, živi isključivo na teret poreznih obveznika.“
Glasnogovornik FPÖ-a Hermann Brückl dodao je da su ove brojke „katastrofalna potvrda neuspješne obrazovne i integracijske politike“ te zatražio obavezno korištenje njemačkog jezika u svim školskim okolnostima. Kritike dolaze i iz konzervativnog ÖVP-a, dok su socijaldemokrati (SPÖ) i liberali iz Neosa pod pritiskom jer Bečom vladaju decenijama.
Austrijska javnost suočava se i s jačanjem islamofobije. Mediji bilježe porast antimigrantskih i antimuslimanskih stavova, a krajnja desnica sve češće koristi parole poput: „Vratite se kući ili ćete biti vraćeni!“
Veliku debatu izazvala je odluka austrijske savezne vlade da zabrani nošenje marame (hidžaba) u školama za djevojčice mlađe od 14 godina. Predviđene su novčane kazne od 150 do 1000 eura, ali je izvjesno da će odluka završiti na Ustavnom sudu. Islamska zajednica u Austriji tvrdi da se time krši princip neutralnosti, jer se zabrana odnosi samo na hidžab, a ne i na kršćanski križ, jevrejsku kipu ili sikhski turban.
Izvor: Večernji list
