Tragovi sudbine na vodi

0
6

Bijelo Polje – U okviru manifestacije „Zavičajne staze 2012.“ u Šipovicama, pored Dobre vode, besjedu o nenadmašnom pripovjedaču iz ovog kraja Ćamilu Sijariću održao je književnik i književni kritičar iz Beograda Petar V. Arbutina.

Besjedio je o mitologemi Bihora, o tragovima sudbine na vodi u djelima Ćamila Sijarića i o tome kako su bihorski jezik i fatuma postali jedinstvena kulturološka matrica više utemeljena duhom nego geografskim determinantama i istorijskim vremenom.

– Ćamilovo djelo je to učinilo; romanom Bihorci kao središtem – karakterologijom, pričama kao zaokruženim vinjetama života u kojima se pretače folklorna igrivost i tragika (Naša snaha i mi momci), sudbina (Koza), lirska tananost i poetska punoća doživljaja (Kad djevojka spava to je kao da mirišu jabuke), metafizička zapitanost koja se najbolje očitava u pjesmama… sve do jedne knjige na koju su nemar tumača i inertnost čitalaca bacili preveliku sjenku. Ako su Bihorci utvrdili u postojanju, Bihor kao jedinstveni etnolingvistički prostor osobene mitologije i karakterologije onda je roman „Carska vojska“ utvrdila taj prostor u sudbini situiranoj između konkretnosti života i apstraktnosti zemaljske vlasti, između bahatosti bogatih i neslobode i pokornosti siromašnih, između licemerja onih koji mogu da plate svoju slobodu da biraju i sudbine onih koji i svoju neslobodu moraju da otkupljuju, kazao je Arbutina.

Da priča i pričanje ne bi bili zaboravljeni, u okviru ove manifestacije raspisan je i konkurs za kratku priču inspirisanu Bihorom, na koji je stiglo 37 priča iz raznih krajeva bivše Jugoslavije i inostranstva. Prva nagrada pripala je Abidu Jariću iz Zenice za priču „Sahat“, druga Rafetu Muliću iz Bijelog Polja za priču „Misir“ i treća Sabini Alispahić iz Novog Sada za priču „Kompas“, a specijalna nagrada za zavičajnu pripovijednu autentičnost pripala je Remziji Hajdarpašiću za priču „Harun“.

– Druga nagrada za priču inspirisanu Bihorom za mene znači veliku podršku, a i obavezu da se ubuduće ozbiljnije posvetim pisanju. Inače, konkurencija je bila velika, 37 priča nije malo. I kada uzmete u obzir da je najveći broj radova bio upravo iz Bihora, iz kraja, kako je jednom rekao Ćamil Sijarić, gdje se teško živi a lijepo govori, onda ova nagrada ima još veći značaj, kazao je Rafet Mulić.

U okviru Zavičajnih staza, između ostalog, priređeno je književno veče Safeta Sijarić sa prijateljima u Petnjici kod Berana i promocija romana „Ferman“ Ruždije Osmanovića na kojoj su članovi Kluba kulture iz Bijelog Polja svojevrsnim performansom dočarali radnju romana.

Predsjednik Savjeta manifestacije „Zavičajne staze 2012. „ Mirsad Rastoder kazao je da bi okupljanje na Dobroj vodi kod Šipovica trebalo da postane tradicionalno.

– Centar za seoski razvoj u Petnjici već nekoliko godina organizuje turističko-propagandnu manifestaciju „Zavičajne staze“, kojom želi da skrene pažnju na razvoj prelijepih bihorskih sela, održivog razvoja, poljoprivrede i turizma, ne zaboravljajući pritom tradiciju i kulturu. Manifestaciju smo započeli 12. jula, a završili je 7. avgusta. U tom periodu realizovali smo brojne programe koji afirmišu područje Bihora, kazao je Rastoder.

(Danas)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.