The Wall Street Journal: Koliko su Egipćani spremni da trpe posljedice Sisijevih ekonomskih mjera

0
9

U vrlo riskantnoj igri egipatski predsjednik Abdulfettah Sisi konstantno ukida državne subvencije na osnovne životne namirnice i gorivo kako bi podigao posrnulu egipatsku ekonomiju potezima koje se niko od njegovih prethodnika nije usudio povući.

Ekonomska šok-terapija, uz devalvaciju domaće valute, potresla je najmnogoljudniju arapsku zemlju. Cijena goriva porasla je za 50% u junu, plin za domaćinstvo je dvostruko skuplji, a godišnja inflacija je 30%.
Pored erozije štednje i smanjenja kupovne moći Egipćana, Sisi se uzda u to da će njegove reforme osigurati Egipćanima nova radna mjesta i ekonomski razvoj prije nego što Egipćani izgube strpljenje i dođe do eksplozije socijalnog bunta kakav je uzrokovao revoluciju u januaru 2011. god.
„Siromašni su najviše na udaru, a srednja klasa se pretvara u siromašne.“, kaže Osama Heikal, provladin političar koji se boji da će ekonomske mjere i ukidanje subvencija dovesti do općih protesta.
Čak i nakon posljednjih smanjenja subvencija, godišnje subvencije na energente i hranu prelaze 11 milijardi dolara što je 18% egipatskog državnog budžeta. Subvencije se smatraju jednom od velikih prepreka ekonomskom razvoju koji je već značajno usporen. Pravni sistem je katastrofalan i ne može se uzdati u njega, a birokratija koči svaku inicijativu. Situaciju komplicira Sisijevo povećanje i tako već velikog udjela vojske u ekonomiji zemlje.
Međutim, Sisi, kojeg sljedeće godine očekuju predsjednički izbori, eliminirao je većinu opozicije i organizirane disidente otkad je 2013. godine izvršio puč i svrgnuo prvog demokratski izabranog egipatskog predsjednika Muhammeda Mursija kojeg je poslao u zatvor. Uspostavio je kontrolu nad egipatskim medijima, a u proteklim mjesecima blokiran je pristup nezavisnim Internet portalima, dok nove legislative znatno otežavaju postojanje nevladinih organizacija. To su razlog zbog kojih se rastuće narodno nezadovoljstvo ne čuje dovoljno.
„Trenutna stabilnost je poput vulkana koji svakog časa može eksplodirati, ali niko ne može predvidjeti kada će se to desiti .“, kaže Abdelmoneim Aboul Fotouh, koji je na predsjedničkim izborima 2012. godine osvojio 17% glasova.
„Ako se to dogodi“, kaže Aboul Fotouh, „to neće biti revolucija srednje klase kao 2011. godine. Bojim se da bi u trenutnim okolnostima tada nastao opći haos čije posljedice neće osjetiti samo Egipat, nego i cijela regija, ali i zapadne zemlje.“
Revolucija hljeba
Zemljoradnici u Egiptu svoje usjeve navodnjavaju koristeći pumpe na dizel gorivo, a ono je od juna skuplje za 55%, dok oko 80% egipatskih građana ostvaruje pravo na subvencije životnih namirnica.
Subvencije su u Egiptu prvi put uvedene tokom drugog svjetskog rata, a tokom proteklih decenija dešavale su se malverzacije širokih razmjera jer su državni službenici subvenciranu hranu, gorivo i plin na nelegalan način prodavali unutar i izvan Egipta.
Anwar Sadat, tadašnji egipatski predsjednik, pokušao je riješiti problem subvencioniranja kao dio ekonomskog otvaranja Egipta i dio sporazuma potpisanog sa Međunarodnim monetarnim fondom. U sklopu mjera koje je poduzeo, Sadat je naredio smanjenje subvencija na hljeb, šećer i jestivo ulje. To je dovelo do masovnih demonstracija širom Egipta 1977. god., usljed čega je Sadat bio primoran da odustane od tih odluka.
Njegov nasljednik, Hosni Mubarak, naučio je lekciju i tokom tri decenije svoje vladavine bio je veoma oprezan prema subvencijama. Januarska revolucija iz 2011. god., dijelom je uzrokovana Mubarakovom liberalizacijom ekonomije koja je dovela do jačanja privatnog sektora i povećanja korupcije.
Nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima 2012. god., Muhammed Mursi je tokom pregovora sa MMF-om pristao na aranžman po kojem se obavezao na smanjenje subvencija i uvođenje dodatnih poreza za kredit u visini od 4,8 milijardi dolara, ali je odustao od aranžmana zbog velikog narodnog nezadovoljstva i protesta.
Usljed ogromnog deficita i smanjenja deviznih rezervi Egipat u doba Sisija nema izbora nego da prihvati gorku pilulu MMF-a.
Sisi je morao objaviti flotaciju egipatske funte koja je odmah zatim izgubila pola vrijednosti. Nakon toga je njegova vlada potpisala aranžman sa MMF-om u sklopu kojeg je Egiptu odobreno 12 milijardi dolara kredita, a Egipat se obavezao da će smanjiti subvencije na hranu i gorivo.
Čini se da su ekonomske reforme i nepopularni potezi sada izvodljiviji jer su Egipćani, zastrašeni haosom koji je zahvatio Egipat i druge zemlje u regiji nakon Arapskog proljeća, manje spremniji da svoje nezadovoljstvo iskazuju izlaskom na ulice. Posljednje smanjenje subvencija u junu izazvalo je tek manje demonstracije.
Pripremio: Abdullah Nasup


Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

The Wall Street Journal: Koliko su Egipćani spremni da trpe posljedice Sisijevih ekonomskih mjera


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.