Član Nacionalnog parlamenta Tatara na Krimu Abdurrahman Egiz izjavio je da dešavanja u Ukrajini negativno utječu i na Tatare sa tog poluotoka, javlja Anadolu Agency (AA).
Podsjetivši da je i lideru Krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu zabranjen ulazak na Krim, istakao je da nekoliko hiljada Krimskih Tatara ne može dobiti dozvolu za ulazak na Krim.
“Trenutno više od dvije hiljade osoba čekaju da uđu na Krim. U tom im ne dozvoljavaju neke vojne grupe i naoružane skupine. Jednostavno ne možemo ući u svoju domovinu, bespomoćni smo”, rekao je Kirimoglu.
Napominje kako Krimski Tatari očekuju pomoć od cijele međunarodne zajednice, ali i muslimanskih zemalja.
“Želimo da naši građani imaju prava i slobode. Očekujemo od međunarodne zajednice da nam pomogne. Mi nemamo svoju državu i zato očekujemo pomoć i od muslimanskih država”, kazao je.
Jedna od najstarijih zajednica
S druge strane, profesor na Univerzitetu Ostroh u Ukrajini Mihajlo Jakubovič izjavio je da je, nakon aneksije Krima od Rusije, taj poluotok napustilo gotovo 10.000 Tatara.
Krimski Tatari, koji su podržali proevropske proteste u Kijevu i koji su tradicionalno antiruski orijentirani, strahuju kako bi ponovo mogli biti žrtve u sukobima sa Rusijom.
Tatari su jedna od najstarijih krimskih etničkih zajednica. Nakon Drugog svjetskog rata, zbog optužbi za saradnju s nacistima, masovno su po kazni deportirani u zakavkaske dijelove Sovjetskog saveza, prije svega u Uzbekistan. Mnogo ih je umrlo u najgorim mukama, a mnogi koji su preživjeli sjećaju se užasa.
“Naš narod je ovdje, na teritoriji Krima, već 20 godina. Vratili smo se nakon deportacije. Krim je ranije bio veoma snažan na polju religije. Bilo je mnogo učenih ljudi, velikih vjerskih vođa i Krim je imao slavno ime, jer je to bilo vrijeme kada su naši preci odavde išli u Tursku i predavali o vjeri”, podsjeća tatarski imam Rustem Akimov.
Iako su nekada činili većinu stanovništva na Krimu, danas Krimski Tatari čine manje od 15 procenata stanovništva.
(aljazeera)
Dje ces na Ruse jadan nebio