Sjeverni Sandžak – Iako ga je Sabor Islamske zajednice (IZ) u BiH prošlog vikenda jednoglasno prihvatio, sporazum o vraćanju duhovnog i institucionalnog jedinstva Islamske zajednice u Srbiji, koji je inicirala Republika Turska, praktično je pred krahom, potvrđeno je “Dnevnom avazu” iz više izvora.
Beogradski ćorsokak
Tako, mada su to najavili pojedini turski mediji, reisu-l-ulema IZBiH dr. Mustafa ef. Cerić i predsjednik Dijaneta i turski reis šejh Mehmed Gormez u petak, 25. novembra, zasigurno neće potpisati sporazum. Cijeli proces u ćorsokak su doveli posljednji stavovi zvaničnog Beograda saopćeni ministru vanjskih poslova Turske Ahmetu Davutoluu (Davutoglu). On se, podsjetimo, 13. novembra susreo s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i svojim kolegom Vukom Jeremićem, koji će na uzvratni susret u Tursku tek krajem ovog mjeseca ili početkom sljedećeg.
Kako je naš list nagovijestio, turska inicijativa zapela je na tri tačke.
Dva sporna pitanja su sjedište IZ u Srbiji i veza Zajednice sa Sarajevom. Ti problemi riješeni su tako što je Beograd prihvatio da centar objedinjene IZ bude u Novom Pazaru. Također, veza sa Sarajevom kao duhovnim centrom bila bi realizirana tako što bi reisu-l-ulema u Sarajevu izdavao muraselu (tur. – dekret; pismeno ovlaštenje) predsjedniku najvišeg tijela, Mešihata IZ u Srbiji, a nju bi potom potvrđivala Ankara.
No, Beograd i Ankara nikako ne uspijevaju riješiti “problem” muftije Muamera Zukorlića. Jer, njegov odlazak i iz Islamske zajednice i s javne scene uopće, vrh Srbije sada krajnje otvoreno traži. Želja da muftija Zukorlić bude uklonjen, naime, izražena je do te mjere da je Beograd u jednom trenutku kod Turaka insistirao da se on čak iseli iz Sandžaka i da život nastavi u Istanbulu! Muftiji Zukorliću praktično je bila namijenjena sudbina Husein-kapetana Gradaščevića, koji je “trajno ugošćen u Turskoj”.
Pokazalo se, naime, da zvanični Beograd muftiju Zukorlića smatra “nacionalnim problemom”. A problem je, navodno, njegova harizma i činjenica da je, navodno, predaleko otišla muftijina retorika u regrutiranju Bošnjaka Sandžaka protiv srbijanskog režima. Pogotovo jer Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ), koja je pod utjecajem Zukorlića, već otvara i svoja predstavništva u Crnjoj Gori, na Kosovu, u Makedoniji… Predstavništvo Sandžaka nedavno je otvoreno i u Švedskoj.
Tešku poziciju diplomatske inicijative Turske donekle je nakon posljednje posjete Beogradu nagovijestio i sam Davutolu, koji vodi cijelu operaciju. On je, moglo se primijetiti, davao suzdržane izjave, naglašavajući da je riječ o kompliciranim pregovorima.
– Razlike su duboke, ali radimo da budu prevaziđene – izjavio je Davutolu prošle sedmice.
Istovremeno, Ankara je donekle ublažila medijsku prezentaciju diplomatskih aktivnost, ali su pojačani kontakti s Beogradom, što sugerira činjenicu da sve ne ide tako glatko. Davutolu je to i priznao, kazavši da se “ne može očekivati rješenje preko noći”.
Želja i odlučnost Turske
Naši izvori tvrde da Turska i dalje “uporno želi privesti kraju objedinjavanje IZ”, ali da joj to, jednostavno, ne polazi za rukom, jer želi da bude i vuk sit, a i ovce na broju, što u balkanskoj krčmi teško ide. Nakon što je, naime, prihvatio da se ubuduće ne kandidira za predsjednika Mešihata IZ i da ostane samo muftija sandžački, Zukorlić, očekivano, ne želi dati nove ustupke Beogradu. Pogotovo jer se iskristalizirao stav da vrhu Srbije više nije problem njegova pozicija, već on kao ličnost. Njegov stav dijeli i reis Cerić, a time, praktično, i Turska. U takvoj zakovanoj situaciji realizacija sporazuma nije moguća.
Analitičari procjenjuju da će se uspješnost realizacije sporazuma o objedinjavanju IZ u Srbiji lomiti na želji i odlučnosti Turske. To je i svojevrstan test širenja turskog utjecaja na Balkanu. Ako inicijativa prođe u Beogradu, vanjska politika Turske to može smatrati pobjedom. U suprotnom, to bi mogao biti ozbiljan poraz koji će dugoročno škoditi njenim interesima na ovim prostorima.
Turska BiH šalje poljupce, a Srbiji novce
Zbog odnosa prema Beogradu, među Bošnjacima se širi bojazan da Turska Bošnjake želi “za braću, a Srbiju za partnera”. To donekle korespondira i s najnovijom analizom britanskog “The Economista” o širenju utjecaja Turske na Balkanu, prema kojoj “Turska BiH šalje poljupce, a Srbiji novce”.
Beograd provodi ideje SANU-a
Nameće se stav da Beograd svojim posljednjim potezima u vezi sa sporazumom o IZ zapravo samo provodi politiku Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) i “oca nacije” Dobrice Ćosića. Novootkriveni Memorandum SANU-a 2, naime, upravo insistira na slabljenju utjecaja muftije Zukorlića u Sandžaku i predviđa niz mjera za to.
Izvor: DnevniAvaz.ba