Švedska političarka: Borim se protiv islamofobije i za istinu o Srebrenici

1
17

Na predstojećim izborima u Švedskoj, Umihana Rašović-Kasumović je kandidatkinja na čak pet listi.

Umihana Rašović-Kasumović rođena je u Sjenici, ali se, usljed nestabilne političke situacije na Balkanu i početka rata, s porodicom preselila u Švedsku. Diplomirala je na Univerzitetu u Malmeu međunarodne odnose što joj je bio i motiv za politički angažman.

Tokom 2014. godine postala je član Lijeve partije, a početkom ove godine izabrana je u glavni odbor te stranke u regionu Skane. Na predstojećim izborima u Švedskoj kandidat je na pet listi, što dovoljno govori o povjerenju koje joj je ukazala njena partija.

Sa Rašović-Kasumović razgovarali smo o predstojećim izborima u Švedskoj,  genocidu u Srebrenici, učešću žena u politici…

  • Vaša kandidatura na predstojećim parlamentarnim izborima u Švedskoj izazvala je dosta pažnje u švedskim medijima. Da li u vremenu kada islamofobija sve više raste širom Evrope jedna bivša izbjeglica, pri tom muslimanka, može očekivati širu podršku javnosti?

– Jedan od razloga moje kandidature je borba protiv islamofobije. Od srednje škole sam se borila protiv islamofobije kako u školi tako i u društvu općenito. Na radnom mjestu se, nažalost, susrećem sa islamofobijom svakodnevno i borim se na različite načine protiv toga. Borim se tako da poslodavcima i kolegama skrenem pažnju na islamofobiju, opomenem ih da postoje zakoni protiv toga i na različitim sastancima radnika u Zavodu za zapošljavnje stavim islamofobiju i rasisam kao tačku dnevnog reda. Postala sam aktivista Lijeve partije 2014. godine i na taj način nastavila moju borbu protiv rasisma i islamofobije. Mislim da je moja kandidatura bitna i očekujem širu podršku javnosti posebno od manjinskih naroda. Ono što treba istaći je da većina Šveđana nisu islamofobi i rasisti, ali taj manji dio koji jeste treba staviti pod kontrolu. Članovi kao i uprava Lijeve partije su nominirali, a zatim i izabrali mene kao kandidatkinju na pet različitih izbornih lista. Kandidat sam na državnom, regionalnom i lokalnom nivou, za članicu glavnog odbora u regionu i glavnog odbora u gradu Eslovu gdje živim. Njihovo povjerenje meni daje samopouzdanje da mogu da očekujem podršku od radničke klase, socijalista i antirasista.

  • Da li je opredjeljenje za Lijevu partiju jedna vrsta Vaše borbe za prava manjinskih naroda u ovoj zemlji?

– Borba za prava manjinskih naroda je razlog zašto sam se opredijelila za Lijevu partiju. Danas u Švedskoj nema niti jedna partija koja se bori za prava manjinskih naroda kao Lijeva partija i prirodno je da budem dio toga. Kroz Lijevu partiju se borim za manjinska prava u Švedskoj, ali isto tako i za Palestinu, te nepravdu koja je prisutna internacionalno. Trenutno se borim za manjinska prava na više frontova: demonstracije, mediji (debatni članci), te putem debata sa ostalim partijama u Općini Eslov gdje sam porotnica. Moj sljedeći članak bit će objavljen 10. jula, a osim o rasizmu i islamofobiji govorit ću i o Srebranici. Upravo o Srebrenici trebamo govoriti što više, te koristiti resurse koji su nam pruženi. Posebeno se to odnosi na nas političare u evropskim zemljama. Govoriti o Srebrenici i bošnjačkoj historiji moj je prioritet jer tako Šveđanima mogu pokazati šta se ustvari tamo desilo.

  • Porijeklom ste iz Sjenice, grada u kojem većinom žive Bošnjaci. Da li ste zbog Vaše nacionalne ili vjerske pripadnosti bili meta desničarskih lidera u Švedskoj?

– Zbog moje nacionalne i vjerske pripadnosti, te zato što sam žena, smatram se diskriminiranom. Studije pokazuju da poslodavci zadnje zapošljavaju strankinje u Švedskoj. Na prvom mjestu su Šveđani, na drugom Šveđani, na trećem stranci i na zadnjem mjestu – strankinje. Što znači da se od mene očekuje da budem puno bolja od svih da bi dobila ista prava. U upravi za obrazovanje u općini sam na svakom sastanku meta desničarskih i rasistisčkih političara, ali uvijek im uzvratim konkretnim argumentima. Nekoliko članaka sam u prethodnom periodu objavila u istaknutim švedskim medijima koji su našli na javne kritike od strane desničara, što sam, naravno, i očekivala. Srećom takvih istupa i mišljenja je manje.

  • U svojim javnim nastupima vrlo rado ističete povezanost s Bosnom i Hercegovinom i rodnim Sandžakom. Smatrate li da eventualnim uspjehom na predstojećim izborima možete doprinijeti jačanju veze ovog područja s Švedskom?

– Naravno, to bi mi i bila velika želja. Od moje šeste godine sam članica Bosanskohercegovačkog saveza u Švedskoj. Preko različitih udruženja u Švedskoj sam sarađivala uspješno sa udruženjima iz Bosne i Hercgovine. Saradnja sa udruženjima dokaz je da se i kroz politiku može djelovati. Jedan od mojih ciljeva je povezivanje Švedske s Bosnom i Hercegovinom i Sandžakom, a to mogu ostvariti putem političkog aktivizma u narednom periodu.

  • Činjenica je da su žene u zemljama Zapadne Evrope dosta zastupljenije u politici nego je to slučaj u Bosni i Hercegovini i zemljama regije. Ipak, imamo primjere u kojima žene obnašaju značajne i odgovorne funkcije. Kako ocjenjujete rad visokopozicioniranih političarki u regiji, primjerice hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Ane Brnabić, predsjednice Vlade Srbije?

– Drago mi je da region ima dvije visokopozicionirane žene i nadam se da će one biti primjer i podrška ostalim ženama u politici. Ana Brnabić je relativno nova kao predsjednica Vlade Srbije i očekujem od nje da će u narednih nekoliko godina raditi na razvoju Srbije, ljudskih prava, prava manjina, te da se aktivno uključi u borbu protiv mita i korupcije. Kada je riječ o gospođi Grabar-Kitarović, moja politika i politika Lijeve partije Švedske se razlikuje puno od politke HDZ-a i Kolinde Grabar-Kitarović. Dvije skroz suprotne političke strane. Da se ja i Kolinda Grabar-Kitarović kandidujemo u istoj državi bile bismo političke protivnice. Konzervativna partija kao Hrvatska demokratska zajednica u Švedskoj nikada ne bi imala uspjeha kao socijalistička ili lijeva partija. Izuzmem li te političke i idejne razlike s hrvatskom predsjednicom, mogu zaključiti da mi je veoma drago što jedna žena stoji na čelu države u regionu.

Izvor: Al Jazeera


Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Švedska političarka: Borim se protiv islamofobije i za istinu o Srebrenici


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. krivvci za islamofobiju su politikazapada koja je sirila lazi da bi napadala i rusila vlade raznih drzava da bi osvajala te drzave kako bi ih bolje mogla kontrolisati i pljakati unistavati njihova politika je bila sirenje laznih propagandi protiv islama muslimana kako bi prikrili njihove zlocinacke ideje druga stvar problem u islamofobiji je tacnije problem rasizma a kao sto vidimo i znamo fasisti rasisti su legalizovani iako znamo sta su cinili u proslosti tako da ne samo u americi i svetu vec i u evropu nakon dolaska merkel nacisti fasisti su dobili sva prava slobodu i sada ti isti rade sve ono sto su radili u proslosti vode istu politiku imaju istu ideologuju i jurisaju ka ratu novom genocidu unistenju demokratije slobode a ujedno imamo demokrate koje cute i nepreduzimaju nista i ne zele ih zabraniti vec svim snagama ih podrzavaju i prikrivaju njihove zlocine teroristicke napade i nije za svatiti da niko ne vidi ne razume da oni unistavaju pre svega svoje narode svoje zemlje pa onda sve onos to vredi

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.