Svaki sat u Indiji nestane 11 djece

0
3

 

djeca_indija_getty_main

Svijet – Blizu četiri miliona indijske djece godišnje završi u ropstvu, podaci su Vlade Indije.

U Indiji se na svakih sat vremena prijavi nestanak 11 djece, kojima se u gotovo 40 posto slučajeva nikada ne uđe u trag, saopćila je policija, koja je tokom šestodnevne racije oslobodila 220 djece iz ropstva, javlja Tanjug.

Visoki policijski oficir navodi da je policija u petak pronašla 120 djece, od koji su neka bila bolesna, neuhranjena i traumatizirana.

Tokom šestodnevne racije s ciljem slamanja dječijeg ropstva u velikim gradovima, poput New Delhija, Kalkute i Mumbaija, spašene su stotine djece.

“Djeca su imala kožne bolesti hroničnog karaktera i bila su nedovoljno uhranjena. Ona su bila traumatizirana i vidno uznemirena”, potvrdio je V. Satjanarajana, zamjenik policijskog komesara za jug grada Hajderabada i dodao da je uhapšen 31 trgovac i agent, te da su svi optuženi za dječije ropstvo.

Odvođenje u ropstvo

Djeca su se žalila da su bila primorana raditi 16 sati dnevno bez pauze i da im je prijećeno batinama i glađu ne budu slušali naređenja.

Indijski veliki gradovi su posebno opasni za mnogu nestalu djecu koju zarobe bande i prisile na prostituciju, prisilan rad i ropstvo, ali su i mete za dopremanje djece, pošto trgovci “lakim” obećanjima zavaraju siromašne roditelje iz ruralnih područja da će dobiti dobro plaćen posao.

Većina njih završi u ropstvu i rade na građevinama, u kafanama pored puteva, fabrikama za izradu raketa za vatromet, duhana, tekstila i tkanja tepiha ili u poljoprivredi, pošto ih roditelji prodaju za 80 do 160 dolara.

Aktivisti kritiziraju organe reda zbog “gledanja kroz prste” na trgovinu djecom i upozoravaju na to da mališani mogu postati lak plijen za kriminalce ako nisu zbrinuta.

Prema Vladinim podacima objavljenim prošle godine, blizu četiri miliona indijske djece završi u ropstvu, dok stručnjaci navode da su stvarne brojke mnogo veće.

(Agencije)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.