7. Juli 2012

Evropa – U Beču je jučer (29. juna 2012.) u gradskoj vijećnici održana glavna svečanost povodom prve stogodišnjice priznavanja islama kao ravnopravne vjerske zajednice u ovoj zemlji. Islam u Austriji priznat je 1912. godine, kada je usvojen zakon kojim je muslimanima zagarantovana vjerska ravnopravnost (Islamgesetz). Najveću zaslugu za donošenje ovoga zakona imali su bošnjački vojnici koji su služili u austro-ugarskim jedinicama za vrijeme Prvoga svjetskog rata.

Glavnoj svečanosti, uz brojne visoke zvanice, prisustvovao je i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Mustafa-ef. Cerić. U svome obraćanju, reisu-l-ulema je istakao da, „bez obzira na vrlo izvještačenu debatu o tome da li islam pripada Evropi ili ne, muslimani već jesu u Evropi i ostat će ovdje. To znači, kao što je i u prošlosti značilo, da muslimani imaju i da će isto tako imati svoju ulogu u oblikovanju budućnosti Evrope. Izražena etnička, vjerska i kulturna raznolikost naših društava (uslijed migracija koje su potaknute zbog bilo kojih razloga) svima nam nalaže povećane interkulturalne i međureligijske sposobnosti koje su neophodne za miroljubiv suživot i koegzistenciju.“

O važnosti suživota i ravnopravnosti govorio je predsjednik Islamske zajednice u Austriji, dr. Fuat Sanaç, koji je istakao da u globalnom dobu više ne postoje homogene kulture, i da ih u budućnosti vjerovatno više nikada neće ni biti, iako još uvijek postoje oni koji bi to željeli i koji mobilišu velike snage kako bi svojim nerealnim željama podarili stvarnost. Dr. Sanaç je, također, podsjetio da je Austrija u zadnjih sto godina doživjela brojne promjene, pa je zato nužno pokrenuti i pitanje dorade zakona o islamu, kako bismo muslimanima u Austriji omogućili puna vjerska prava u duhu današnjeg vremena i potreba.

Na centralnoj svečanosti obratili su se i predsjednik Republike Austrije, dr. Heinz Fischer, predsjednik Islamske zajednice u Turskoj, dr. Mehmet Görmez, zamjenik kancelara i ministar vanjskih poslova, dr. Michael Spindelegger, ministrica za obrazovanje, umjetnost i kulturu, dr. Claudia Schmied i državni sekretar za integraciju, gospodin Sebastian Kurz.

Cjelokupni program izuzetno je medijski popraćen, ne samo od strane austrijskih, već i svjetskih medija. Reisu-l-ulema, dr. Mustafa Cerić, iskoristio je posjetu Austriji kako bi se sastao i sa predstavnicima Islamske zajednice Bošnjaka (IZBA) u ovoj zemlji. Ovom prilikom predsjednik IZBA, prof. Esad-ef. Memić, upoznao je reisu-l-ulemu o aktivnostima ove zajednice, kao i o predstojećim projektima. Džematlijama u Beču, dr. Cerić se obratio prije džuma-namaza u Džematu Bosna.

Posebna svečanost za Bošnjake u Austriji priređena je danas u Welsu, gdje će biti svečano postavljena ploča sa imenom novoga trga u ovome gradu koji nosi naziv Trg Bošnjaka. Ploču će postaviti reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.

Govor reisu-l-uleme na obilježavanju stogodišnjice islama u Austriji

Dobro večer ekselencije, dame i gospodo.

Veliko mi je zadovoljstvo što prisustvujem ovom svečanom skupu povodom stogodišnjice službenog islama u Austriji.

Izuzetno sam počašćen što me njegova eminencija, Fuat Sanaç, predsjednik Islamske zajednice u Austriji pozvao da večeras održim ovaj govor u znak čestitke.

Zato, dozvolite mi da najprije kažem: „Čestitam!“

Država Austrija, austrijska crkva, građani Austrije, muslimani Austrije, i cijela Evropa trebali bi biti vrlo ponosni na ovaj značajni događaj.

Radi se o dobronamjernosti, pravome uvjerenju i napornome radu brojnih ljudi koji su muslimanima Austrije omogućili da slave stogodišnjicu priznavanja njihove vjere i kulture.

Zato, ne možemo a da se na ovome časnom skupu ne sjetimo onih hrabrih Bošnjaka koji su se skupa sa svojim austrijskim drugovima borili za slobodu i nezavisnost Austrije.

Opće vrijednosti

Njihova je zasluga što večeras obilježavamo ovu svečanost, i muslimani Austrije bi njih trebali uzeti kao lijep primjer posvećenosti i požrtvovanosti za naše opće vrijednosti, kao što su vrijednost života i poštivanja njegovog integriteta, vrijednost vjere i poštivanje različitosti u njenom iskazivanju, vrijednost slobode i poštivanje njenih granica, jer moja sloboda prestaje tamo gdje počinje sloboda drugoga, vrijednost imetka i poštivanje pravo drugoga na imetak, i vrijednost ljudskoga dostojanstva i poštivanje zasebnosti drugoga.

Zajednička povijest

Zaista, njihova je zasluga što imamo zajedničku povijest koja nam je večeras omogućila obilježavanje stote godišnjice proglašavanja „Zakona koji se odnosi na priznavanje sljedbenika islama hanefijske škole kao Religionsgemeinschaft (vjerske zajednice)“, donesenog 15. jula 1912. godine od strane Austro-Ugarske monarhije. Poput Karte (Privilegija) kojeg je izdao veliki litvanski dužd 1397. godine, garantujući muslimanima Istočne Evrope jednaka prava i slobodu ispovijedanja njihove vjere (podrazumijevajući i gradnju džamija), zakon iz 1912. godine garantuje muslimanskoj zajednici u Austro-Ugarskoj imperiji ista prava koja imaju i kršćanske crkve. Trenutno nije ni vrijeme ni mjesto da bismo ulazili u dublje detalje, ali bismo trebali znati da je ovo priznanje ostavilo snažan uticaj na muslimane koji su živjeli u pod austro-ugarskom upravom.

Zajedničke dužnosti

Bez obzira na vrlo izvještačenu debatu o tome da li islam pripada Evropi ili ne, muslimani već jesu u Evropi i ostat će ovdje. To znači, kao što je i u prošlosti značilo, da muslimani imaju i da će isto tako imati svoju ulogu u oblikovanju budućnosti Evrope. Izražena etnička, vjerska i kulturna raznolikost naših društava (uslijed migracija koje su potaknute zbog bilo kojih razloga) svima nam nalaže povećane interkulturalne i međureligijske sposobnosti koje su neophodne za miroljubiv suživot i koegzistenciju. Ove kompetencije nisu uzalud, i one se moraju i mogu naučiti krož dijalog, ali takav dijalg koji možemo opisati kao unakrsno kulturalno učenje i međureligijski susret među ljudima koji su odani svojoj vjerskoj i kulturnoj tradiciji, i koji će to ostati, imajući poštovanja prema identitetu drugih, dijalog koji uzima različitosti za ozbiljno, a drugačijim vjerskim uvjerenjima, drugačijim kulturnim pozadinama i/ili drugačijim političkim pravcima ne pričinjava smetnje ka interkulturalnome i međureligijskome razumijevanju.

„I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši način, – ne samo sa onima među njima koji su nepravedni-, i recite: „Mi vjerujemo u ono što se objavljuje nama i u ono što je objavljeno vama, a naš Bog i vaš Bog jeste – jedan, i mi se njemu pokoravamo. (29:46)

Zato, želim ovim jedinstvenim povodom naglasiti svakome muslimanu u Austriji: izazovite sami sebe, učinite ono što se od vas očekuje, pokažite milosrđe ljudima sa kojima radite, i zapamtite zauvijek da vas vaša vjera i kultura ne sputavaju i ne ograničavaju. Budi susretljiv i radin u svome djelovanju. Upitaj samoga sebe: „Kako mogu doprinijeti napretku?“ „Kako mogu biti pokretač promjena i napretka?“ „Koliko će moj posao zadovoljiti druge?“

U eri globalizacije, pojedinci, zajednice, organizacije, univerziteti, vlade i države trebaju raditi skupa za veće dobro našega globalnoga društva i dobrobiti čovječanstva. Svi mi možemo djelovati ka ovim ciljevima, a mnogi od vas to već i čine.

Sve vas pozdravljam i želim vam uspjeh u budućnosti. Danas trebate biti ponosni na vaše postignuće, ali morate i znati da ćete biti ispunjeni još većim ponosom ukoliko budete iskoristili svoje znanje i mudrost da poboljšate živote drugih.

Neka Bog čuva Austriju i naše prijateljstvo učini vječnim.

Hvala vam, zahvalio se na kraju svog govora reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa ef. Cerić.

Izvor: Rijaset.ba

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles