Stanica za mjerenje vazduha na Golom brdu pokrenula nove polemike

0
248

Nakon što su nadležni saopštili da mobilna merna stanica na deponiji Golo brdo neprekidno beleži podatke o kvalitetu vazduha, usledila je reakcija meštana koji tvrde suprotno, da stanica tokom noći uopšte nije radila, što je izazvalo nove polemike.

„Isključena sklopka. Nikakva lampa nema da svijetli i da funkcioniše. A ovo meri“, čuje se u snimku koji su građani iz neposredne blizine deponije zabeležili tokom noći i podelili sa javnošću.

I dok meštani izražavaju sumnju u rad uređaja, iz Gradske uprave poručuju da je stanica uključena od juče oko 14 časova i da podaci nisu prestajali da se beleže. Rukovodilac Odeljenja za zaštitu životne sredine Ivan Milanović navodi da su „po zvaničnim podacima sa sajta stanice, svi parametri uredno objavljeni, što pokazuje da prekida nije bilo“.

Međutim, Alija Mujković iz sela Murovci tvrdi suprotno.

„Možda je trenutno radila kad su je uključili, ali kasnije nije. Oni uvek kažu da radi, to je normalno.“

Prema objavljenim vrednostima, kvalitet vazduha na Golo brdu ocenjen je kao „dobar“, ali lokalni stanovnici tvrde da su svakodnevno izloženi neprijatnim mirisima i dimu.

„Vazduh je još gori nego prethodnih dana. Nije tačno da je dobar“, kaže Mujković.

Sa druge strane, iz Zavoda za javno zdravlje objašnjavaju da su u pitanju 24-časovne vrednosti koje se ne mogu uporediti sa onima iz grejne sezone.

„Najveća izmerena vrednost PM10 čestica bila je 71, dok tokom zime one idu i do 250“, izjavila je Selma Bihorac iz ZZJZ.

Blokada pristupnog puta deponiji i dalje traje, a građani ističu da neće odustati od protesta, uprkos sve češćim dolascima policije.

„Sada nas legitimišu i po tri puta dnevno. Niko ovde ne pravi probleme, svi predstavnici institucija dolazili su i odlazili bez ikakvih incidenata. Ali se oseća pritisak“, kaže Haris Ibrahimović, jedan od učesnika blokade.

U lokalnom Štabu za vanredne situacije kažu da razmatraju mogućnosti za novu lokaciju deponije, ali da je to veliki finansijski izazov.

„To su desetine miliona evra, a u Srbiji ima preko 134 nesanitarne deponije. Požari se dešavaju, priroda čini svoje i tu ne možemo mnogo“, izjavio je član štaba Ismail Dupljak.

Dok jedni u zatvaranju deponije vide ekološku pobedu, drugi u tome prepoznaju dodatne izazove. Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje da se vidi.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.