Šta u BiH misle o planu Grabar-Kitarović: Ni govora o trećem entitetu

3
3

clanovi-predsjednistva-bih-poceli-sluzbenu-posjetu-hrvatskoj-docekani-uz-najvise-drzavne-pocasti_1457442436_0BiH, Hrvatska – Nova politička platforma Ureda hrvatske predsjednice prema Bosni i Hercegovini, bar po onome što se moglo čuti tijekom posjeta tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zagrebu, podrazumijeva odustajanje od ideje trećeg entiteta. Tako se moglo iščitati iz izjava predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ali i iz onoga što je, ne baš decidno i precizno, rekao predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović. Niti jedno od njih nije spominjalo treći entitet.

Nakon povratka članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevo, iz Čovićeve stranke, Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, nije se moglo doznati što o “novim vjetrovima” iz Hrvatske misle u toj stranci, jer nitko nije mogao komentirati posjet najviših državnih dužnosnika Zagrebu i ocijeniti glavne naglaske tamošnjih razgovora. No, učinili su to iz drugih stranaka.

Potpredsjednik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović pozdravlja poruke koje je čuo iz Zagreba, a posebno one “o nemiješanju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine”.

Podsjećajući kako u Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, koji s drugim građanima koji ne pripadaju nijednom od tih naroda “treba da izgrađuju Bosnu i Hercegovinu po svojoj mjeri, sa manje utjecaja sa strane”.

“Razumijem zainteresiranost Hrvatske za stanje u Bosni i Hercegovini i položaj Hrvata, ali te odnose primarno treba da rješavamo unutar Bosne i Hercegovine”, smatra Džaferović.

Za priču o trećem entitetu kaže kako je to “priča koja vodi Bosnu i Hercegovinu u daljnju etničku i teritorijalnu podjelu, nešto što je apsolutno neprihvatljivo”.

“Nema te reforme u Bosni i Hercegovini koja u budućnosti može proizvesti neku dodatnu dezintegraciju Bosne i Hercegovine – bilo teritorijalnu, bilo etničku. Moguće je provoditi samo reforme koje će voditi Bosnu i Hercegovinu u reintegraciju i tako reintegrirani možemo u Evropsku uniju. Nije to samo poruka Hrvatskoj, nego svima u Evropi i svijetu”, rekao je Džaferović.

Mehmedović: Odakle joj pravo?

Zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović malo je oštriji u stajalištima prema hrvatskoj predsjednici, upitavši “odakle joj pravo da se miješa u unutrašnje ustrojstvo Bosne i Hercegovine?”

“Činjenica je da ona ima nacionalno pravo da se brine o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali ne na ovako jedan grub način – da ona opredjeljuje šta je važno za Bosnu i Hercegovinu, a šta nije”, ukazuje Mehmedović.

Prema njegovom mišljenju, „Hrvati u Bosni i Hercegovini dijele sudbinu svih njenih naroda i građana, a njihov položaj će se rješavati ustavnom reformom kada dođe za to vrijeme”.

“Hrvati mogu postati manjina zbog eventualnog iseljavanja, s obzirom da im Hrvatska daje putne isprave i državljanstva. Zato se oni trebaju brinuti o Hrvatima na način da oni ostanu u Bosni i Hercegovini, da zajedno s ostala dva konstitutivna naroda i ostalim građanima dijele sudbinu, grade zemlju i prihvataju i doživljavaju ovu zemlju kao svoju”, smatra.

Iz HDZ-a 1990 ponavljaju kako je stav te stranke “oko uređenja Bosne i Hercegovine kroz priču o trećem entitetu odavno poznat”.

“Ne zanima nas Bosna i Hercegovina u kojoj Hrvati neće biti ravnopravni i konstitutivni na cijelom teritoriju – i u [entitetima] Federaciji Bosne i Hercegovine, i Republici Srpskoj. Treći entitet se dugo vremena pojavljivao kao jedan od okvira za razgovor oko ravnopravnosti i preustroja Bosne i Hercegovine. Što se mene tiče, on ostaje legitiman okvir, ali ne kao getoiziranje Hrvata već na cijelom području Bosne i Hercegovine”, kaže vršitelj dužnosti predsjednika stranke Ilija Cvitanović.

Uvjeren je i da će hrvatska predsjednica, ali i nova Vlada “učiniti sve da Hrvati dođu do ravnopravnosti i statusa, kakvu imaju i ostala dva naroda”.

“Ništa više, ništa manje. Ne govorim o brojnosti, nego o pravima, konstitutivnosti, odlučivanju, biranju… To su ključne stvari. Iskreno vjerujem da predsjednica Grabar-Kitarović ima istančan osjećaj i za Bosnu i Hercegovinu kao neupitno cjelovitu državu, i za Hrvate u Bosni i Hercegovinu”, kaže Cvitanović.

SDP BiH: Demantirali su skeptike

Posjet Zagrebu pratili su i u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine, čiji potpredsjednik Miro Lazović kaže kako su izjave koje su uslijedile nakon susreta, pogotovo predsjednice Grabar-Kitarović, “demantirale sve one skeptike koji su smatrali da će se razgovarati i o trećem entitetu, ali i o daljnjoj podjeli Bosne i Hercegovine”.

“Posebno ohrabruje izjava Kolinde Grabar-Kitarović koja, osim demantija priče o trećem entitetu i podjelama, govori da će se Hrvatska zalagati i učiniti velike napore na postizanju potpune ravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine”, ukazuje Lazović.

Treba dozvoliti Hrvatskoj da iskažu svoja razmišljanja kad je u pitanju status hrvatskog naroda, ali ne u političkom i teritorijalnom smislu stvaranja trećeg entiteta. Niti bilo kojoj drugoj zemlji u susjedstvu, pa ni Srbiji, ne treba dozvoliti da se miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, posebno kad je njeno ustavno uređenje u pitanju, a sve u kontekstu daljnjih podjela Bosne i Hercegovine – teritorijalnih ili etničkih”, zaključuje Lazović.

Odustajanje od trećeg entiteta?

Dan uoči dolaska tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Zagreb, gdje su ih čekali susreti s najvišim predstavnicima hrvatskog državnog vrha, zagrebački Jutarnji list je objavio dijelove navodne nove političke platforme hrvatske predsjednice prema Bosni i Hercegovini. Nakon susreta na Pantovčaku, predsjednica Grabar-Kitarović nije uopće željela pričati o tome, a Čović je ocijenio kako je “netko želio prijateljsku posjetu učiniti zanimljivijom u javnosti”.

Navodna inicijativa podrazumijevala bi “jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, a zauzvrat će Hrvatska pokušati pomoći susjednoj državi u izlasku iz međunarodne izolacije i ubrzanju puta prema Europskoj uniji”. Osim toga, Hrvatska bi tražila osiguranje konstitutivnog statusa Hrvata, koji ne smiju postati manjina u Bosni i Hercegovini.

“Treba promijeniti Izborni zakon kako bi članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine mogli birati isključivo njihovi sunarodnjaci, a ne i birači iz druge dvije nacionalne zajednice. Pritom se neće tražiti osnivanje trećeg entiteta, koji zagovara dosta tamošnjih Hrvata. Možda su moguće neke promjene granica unutar kantona, no isključivo bošnjačko-hrvatskim političkim dogovorom i bez miješanja sa strane”, pisalo je, među ostalim, u Jutarnjem listu. Još su navedeni i gospodarska suradnja te prometni i infrastrukturni projekti.

Govorila o svemu što je u ‘platformi’

Iako nije pričala o spomenutoj platformi, Grabar-Kitarović je obećala kako će Hrvatska podržati Bosnu i Hercegovinu na putu u članstvo u EU i NATO. “Isto tako ćemo podržavati napore unutar Bosne i Hercegovine da sva tri konstitutivna naroda to zaista i budu na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, bez ikakvih pretenzija da se miješamo u njena unutarnja pitanja […] Naravno, Hrvatska je osobito zainteresirana za sudbinu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao jednog od triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda, za njegov politički, gospodarski i svaki drugi napredak”, poručila je Grabar-Kitarović.

Govorila je i o nekim otvorenim pitanjima, gospodarskoj i drugoj suradnji, dakle o svemu što navodno stoji u spomenutoj platformi, a o kojoj nije željela govoriti.

Na istom tragu govorio je i Čović, spominjao novi izborni zakon kojim bi se osigurala jednakost sva tri naroda i spriječila mogućnost da predstavnike jednog naroda u zakonodavnoj vlasti biraju drugi. No, niti on, niti Grabar-Kitarović nisu spominjali treći entitet.

Kasnije će Čović dati i intervju Hrvatskoj televiziji, gdje je rekao kako će se “znati izboriti i oko trećeg [televizijskog] kanala i oko preuređenja Bosne i Hercegovine, jer ustavna jednakopravnost za hrvatski narod nema alternative”.

Na konkretan upit o preustroju Bosne i Hercegovine, odnosno trećem entitetu i imaju li Hrvati pravo na njega, odgovorio je diplomatski.

“Nama treba apsolutna institucionalna ustavna jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Kako ćemo to napraviti, to je isključivo do hrvatskog naroda, kao predlagača i partnera, s kojima moramo to usuglasiti. Nema nijedne prepreke da mi o tome razmišljamo i teško nas netko može motivirati da drugačije uopće dijelimo Bosnu i Hercegovinu”, odgovorio je Čović.

(Al Jazeera)

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Šta u BiH misle o planu Grabar-Kitarović: Ni govora o trećem entitetu


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. To koliko Hrvati iz Hercegovine ne vide BIH vec Hrvatsku kao svoju,na svojoj kozi najbolje osjecaju Bosnjaci u vecinski hrvatskom sredinama.Sa vrha stize jedna poruka a u zbilji je posve drugacije,oni rade na odvajanju od Bosne.

    0

    0
  2. Odlican epilog, svi u EU su svjesni da je vrijeme nacionalistickog experimentisanja na Balkanu proslost i da je u interesu sva tri konstituivna naroda da imaju podjednako dobre relacije i sa Beogradom i sa Zagrebom i sa svim ostalim Balkanskim drzavama. Realno je i RS etnitet transformisati u kanton, kako bi se glomazna administracije svela na funkcionalnu i racionalnu upravu koja ce svim gradjanima BIH omoguciti sve preduslove za prosperitetan zivot. Srbija i CG-a ce takodje na putu Evro-integracija morati da znacajno decentralizuju drzave i omoguce svim gradjanima bez obzira na etnicku pripadnost podjednake uslove za uspjesnu buducnost u doticnim zemljama. Kantonalna rijesenja su vec dokazala da je to najbolji koncept za rijesenje svih etno-politickih problema u Evropi i trebaju se u sirokom pojasu primjenjivat ne samo u Evropi, vec svuda gde postoji slicna problematika. Ova godina ce bit kriticna u Evropi i vazno je biti pripremljen na eventualne potrese koje Moskovski rezim moze da izazove instrumentalizacijom srpske zvanicne politike. Izbori u Srbiji i Makedoniji u kombinaciji sa izbjeglickom krizom i dolazecom intervencijom Turske u Siriji mogu dodatno da opterete cijelokupnu situaciju u svijetu.

    0

    0
  3. Grabar-kitarovic je sasvim na liniji politike NATOa i EU za bosnu sto znaci nikakve podjele po vjerskim osnovama a jos manje rasparcavane bosne. 🙂

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.